Tradicija i moderno doba
Tradition and the Modern Age

Summary/Abstract: Naša tradicija političke misli imala je svoj jasan početak u učenjima Platona i Aristotela. Mislim da je do ne manje jasna svršetka došla u teorijama Karla Marxa. Početak se dogodio kada je Platon u prispodobi o špilji u Državi sferu ljudskih poslova – sve ono što pripada zajedničkom življenju ljudi u zajedničkom svijetu – opisao kao tamu, zabunu i obmanu od kojih se oni koji teže istinskom bitku moraju okrenuti i napustiti ih žele li otkriti vedro nebo vječnih ideja. Svršetak je nastupio s Marxovom objavom da se filozofija i njezina istina ne nalaze izvan života i zajedničkog svijeta ljudi nego upravo u njima te da se mogu »realizirati« samo u sferi zajedničkoga življenja, koju je nazvao »društvo«, s pojavljivanjem »podruštvovljenog čovječanstva (vergesellschaftete Menschen). Filozofija politike nužno implicira filozofov stav prema politici; njezina je tradicija započela filozofovim okretanjem od politike i zatim njegovim povratkom politici kako bi ljudskim poslovima nametnuo svoja mjerila. Svršetak se dogodio kada se filozof okrenuo od filozofije kako bi je »realizirao« u zbilji. Bio je to Marxov pokušaj, izražen prvo u njegovoj odluci (po sebi filozofijskoj) da se odrekne filozofije, i drugo, u nakani da »promijeni svijet« te tako i umove koji filozofiraju, ljudsku »svijest«.

• Details
• Contents