We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Harpokratove ruže Upozorenje Jesen stiže u dvoriše pesnika Druga strana tišine Samoća Odbegla mera Tajna Dokaz Jesen Harpokratove ruže
More...
Nedaleko odavde živio je jedan dječak koji je mnogo volio jedno drvo, stablo hrasta u obližnjoj šumi. Svaki bi dan išao tamo i sakupljao lišće ispod hrasta. Ponekad bi napravio sebi ili sestri krunu od lišća, a ponekad bi pravio ogromne gomile po kojima bi skakao i veselo vriskao. Često bi mu se pridružila sestra i drugari. To je bilo njihovo, ali najviše njegovo najdraže mjesto za igru.
More...
Ја сам хумориста, а нисам сатиричар. Само ја не признајем да нисам извргавао руглу све појаве нашег домаћега и јавног живота које то заслужују. Ено мојих Листића, Народнога посланика, Сумњивога лица, Протекције, Света, ено мојих безбројних прича у којима је исмејана људска сујета, лажно добро- чинство, полутанство, штреберство: у којима је намолована свим бојама наша бирократија и исмејана необузданим смехом наша администрација. Па ипак, тај мој смех није горак, није отрован. Ја волим људе и волим их баш са свима њиховим слабостима и то ме ето спречава да будем немилостив.
More...
Кад сам једног врелог августовског дана, на невјероватан начин повриједио артерију на руци, па због повреде доспио у болницу, чим сам се мало опоравио од шока, телефонски сам се јавио ћерки која живи на удаљености од неколико хиљада километара.
More...
Prostor bolnih sjećanja Vozovi uzaludne čežnje Zamišljam te Tvoj glas Tvoj pogled Uzdah Samo da pamćenje me ne iznevjeri Sjećanje Otkako si otišla Dani sa akvarelom tvoga lica
More...
Nušić's plays in Bosnia and Herzegovina's theaters in period of 1889-2014
More...
Od trideset Susreta pozorišta / kazališta, koji su od 1974. godine organizovani u Brčkom, režije Sulejmana Kupusovića su bile prisutne na dvadeset. Niti jedan reditelj nije toliko puta učestvovao na brčanskom Festivalu. Režirao je u svom dvadesetogodišnjem učešću na Susretima Sulejman Kupusović tekstove najznačajnijih domaćih pisaca. Svi domaći tekstovi, ili makar njih ogromna većina, koje je Sulejman Kupusović režirao, a sa kojima je učestvovao na Susretima pozorišta / kazališta Bosne i Hercegovine, su bile praizvedbe. Na taj način je ovaj reditelj bio autentičan i originalan, i uvijek svoj.
More...
Interview with Stefka Kjuvlieva by Marina Gočeva
More...
Jáchym TOPOL (Kisele sline, Ratna lirika) Matěj KEBERLE (ONAJ, ŠTO OSMIJEH IZGUBI, Veronika TEPLÍKOVÁ (ZEMLJA)
More...
Vidio sam je samo još jednom. Bio sam tada, napokon, oženjen i sređen čovjek. Na pragu pedesetih. I da. Zatvorio sam joj tada vrata. Odlučno i nepokolebljivo. I svog doma, a i srca.
More...
Tokom nedavne šetnje ugledah malecnu djetelinu sa četiri lista. To mi se često dešava. Pronalazim četverolisne djeteline, možda češće nego drugi. Pogotovo kad znam koliko se ljudi obraduju kad im, recimo, darujete knjigu i unutra svježe ubranu djetelinu koja, mnogi kažu, sreću donosi. I meni bi takav poklon bio drag. Zapravo, sama pomisao da mi ljudi žele sreću, sama ta gesta, više nego dar.
More...
Prve adaptacije i »uvezene« češke dramatizacije proznih djela Karela Čapeka (1890.–1938.) na jugoslovenskim teatarskim scenama su se pojavile tek početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Razlozi ranijeg nepojavljivanja su mnogobrojni, ali ih očigledno ne možemo tražiti u prevodilačkim manjcima jer je egzistiralo prilično dosta kvalitetnih izdanja Čapekovih bajki i pripovjedaka; prije da je ime ovog slavnog češkog autora bilo poznato među pozorišnim radnicima i čitateljima, ali njegove svjetski poznate drame nisu doživjele skoro nijedno jugoslovensko izdanje, a da ne govorimo o sabranim dramama, prenosile su se preko teatarskih skripti iz pozorišta u pozorište, do jugoslovenskih mahom slabih arhiva, te se nekima svaki trag vrlo brzo izgubio i zato je Čapek slovio za skoro isključivo dječjeg autora, posebno kad su inscenacije u pitanju.
More...
Gospodin Paskval lagano zaustavlja automobil pred kućom na adresi koja mu je bila naznačena. Izlazeći iz njega, brišući čistom maramicom od batista čelo i vrat, osmatra njeno lice i fasadu prema ulici, kao da proučava da li će biti dovoljno dobra za duži boravak njega i familije tokom leta. Njegova ćelica sa nešto dužom kovrčavom i potpuno belom kosom, koja obrubljuje glavu, svetli na večernjem suncu koje samo što nije zašlo. Želja mu je da provede ugodan odmor i da usput proučava dalmatinsko bilje. Paskval je sredovečni gospodin koji svaki trenutak posvećuje bilju i uvek se nada da će jednom naići na neku nepoznatu i još neotkrivenu vrstu. Za ovogodišnji odmor s familijom odabrao je malo ostrvo i mesto na samom njegovom izduženom kraju, izloženo suncu leti i buri zimi. Spuštajući se krivudavom i uskom cestom velikom nizbrdicom, između dva gola i visoka kamenjara, pobojao se da će ovaj kraj oskudevati u bilju koje ga interesuje. Ali kada se između kamenitih brda spustio u dolinu koja se prema svom kraju sve više širila, zelenu s obje strane puta, sa baštama, maslinama i smokvama, shvatio je da nije pogrešio.
More...