We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
U EU se reciklira oko 60% otpada, a u Crnoj Gori manje od 10%. Svaki stanovnik Crne Gore godišnje “proizvede” 330 kg otpada, bez turističkog otpada, a prema istraživanjima ta cifra će do 2020. dostići 450 kg. U zemljama EU je, 2010. je stupila na snagu zabrana upotrebe plastičnih kesa u cilju smanjenja zagađivanja životne sredine. U EU zagađivač plaća i može biti krivično gonjen zbog zagađivanja životne sredine. Smanjenje rizika od ekoloških incidenata nije moguće bez značajnih investicija i izgradnje sistema upravljanja rizikom u skladu sa EU propisima i praksom; Pouzdan uvid u stanje životne sredine i nadzor nad primjenom propisa bili bi gotovo nemogući bez članstva u Evropskoj agenciji za zaštitu životne sredine i drugim relevantnim institucijama EU.
More...
Evropski propisi koji se tiču poglavlja 28 mogu biti grupisani u tri grupe normi: Jedna grupa uređuje kontrolu proizvoda i usluga namjenjenih potrošačima. Potrošač očekuje da roba koju kupuje, odnosno usluga koju pribavlja ima određeni kvalitet. Kvalitet podrazumjeva korisnost robe i djelotvornost usluge, pogodnost za upotrebu, ispravnost, sigurnost, pouzdanost, odsustvo mana. Druga grupa uređuje obavještavanje potrošača, jer se informacijama potrošač najbolje brani od nepovoljnosti robe ili usluge. Veoma često potrošač nije u mogućnosti da dođe do svih njemu važnih informacija. Treća grupa reguliše ugovor između trgovca i potrošača. Na osnovu ugovora sa trgovcem potrošač pribavlja proizvode i usluge koji su mu neophodni. Njegova specifičnost je u tome što ga zaključuju dvije nejednake strane - trgovac kao jača, a potrošač kao slabija strana. Zaštita potrošača u ugovoru sa trgovcem obuhvata specijalna pravila propisana u korist potrošača koja teže da otklone ovu nejednakost.
More...
Mnogi naši građani i građanke smatraju da se ulaskom u EU ukidaju sve granice, pasoške i carinske kontrole prema drugim državama Unije. Ulaskom u EU ne ukidaju se automatski pasoške kontrole sa susjednim zemljama EU-a, ali se ukida carina između država članica. Pasoška kontrola u potpunosti se ukida tek pristupanjem Šengenskom sporazumu što se, prema iskustvu novih članica, može očekivati nekoliko godina nakon pristupanja Uniji.
More...
Crna Gora prilikom usklađivanja zakonodavstva u ovoj oblasti mora voditi računa o jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta za pitanja multilateralne trgovine, razvoja i humanitarne pomoći. U narednom periodu Crna Gora će imati veći broj obaveza u ovoj oblasti pa će biti potrebno podići svijest o obavezama koje proizlaze iz potpisanih sporazuma. Potpisivanjem multilateralnih trgovinskih sporazuma, Crna Gora je svojim građanima i građankama obezbijedila pristup robi koja je povoljnija i koja je proizvedena u skladu sa međunarodnim standardima. Međutim, ovo pregovaračko poglavlje predstavlja i izvjesni rizik za domaću privredu, jer se prilikom pregovaranja i potpisivanja sporazuma moraju identifikovati grane privrede koje nijesu dovoljno razvijene, da bi im se pružala pomoć u cilju revitalizacije,ali i obezbijedila dodatna konkurentnost. Građani i građanke Crne Gore će imati više proizvoda na raspolaganju, po povoljnijoj cijeni, što jeste pozitivno, ali prilivom strane robe domaće tržište slabi i time domaći proizvođači više neće biti konkurentni.
More...
Crna Gora kao mala država će uvijek naići na poteškoće prilikom borbe protiv organizovane trgovine drogom, ilegalne trgovine oružja za masovno uništenje, cyber kriminala, ilegalnih migracija, kao i posebno ekoloških incidenata i prirodnih katastrofa. Upravo iz ovih razloga potrebno je blisko sarađivati sa drugim državama, a evroatlanske integracije i integracija u evropsku bezbjednosnu arhitekturu su neki od djelotvornih mehanizama. Glavna predrasuda kada je u pristupanje EU, i samim tim i Zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici jeste činjenica da pored ekonomske dobiti koje zemlje „mladih demokratija“ ostvaruju ulaskom u EU, one isto tako imaju i određena ograničenja kada je u pitanju njihov suverenitet. Kao integralni dio EU, zemlje Istočne i Centralne Evrope su morale u znatnoj mjeri ograničiti svoj suverenitet koji je, od ulaska u EU, prenešen na nadnacionalni nivo. Proces prilagođavanja zemalja „mladih demokratija“ veoma je spor i mukotrpan i EU mora pokazati visoku dozu razumjevanja za postepeno usklađivanje procesa donošenja odluka.
More...
Svi napori učinjeni ka harmonizaciji u ovom poglavlju direktno će se održavati na živote građana i građanki Crne Gore, jer se radi o izgradnji sistema koji za cilj ima zakonito, efikasno, efektivno i ekonomično trošenje sredstava poreskih obveznika.
More...
Postoje ocjene da sa poštenom i sposobnom vlašću i uz resurse koje ima, Crna Gora ne bi trebalo da uđe u EU, već da ima status kao Švajcarska, Norveška, ili Linhenštajn. Osim brojnih razlika koje Crna Gora ima u odnosu na ove države, kao što je naftno bogastvo Norveške, one s EU imaju mnogobrojne ugovore. Norveška i Linhenštajn, kao članice Evropskog ekonomskog prostora (EEA) uplaćuju znatna novčana sredstva u budžet EU, dok Švajcarska finansijski učestvuje u kohezijskoj pomoći novim članicama EU-a. Istovremeno, ove države ne mogu koristiti sredstva iz budžeta Unije.
More...
Više od dvije decenije nakon završetka konflikta na prostoru bivše Jugoslavije, u crnogorskom društvu, ali i obrazovnom sistemu, i dalje postoji određeni otklon ka redovnom i detaljnom predavanju ovih tema. Iako su lekcije koje govore o periodu 1991-2001. zastupljene u našem obrazovnom sistemu, već duže od deceniju, istraživanja sprovedena kod svršenih srednjoškolaca/ki, ali i nastavnika/ca, ukazuju da se o ovim temama ili ne predaje ili da se predaju samo osnovne informacije.
More...
Učenici dobijaju domaći zadatak – Uraditi referat na temu „Rat u BiH iz ugla ljudskih prava“, koji će biti pregledan i ocijenjen.
More...
Učenici pišu esej na temu Tragika ratova devedesetih i ideal mira. Nastavnik/ca ocjenjuje radove učenika. U toku samog časa, nastavnik/ca prati svakog učenika/ce, bilježi njihov rad u grupi, njihovu aktivnost u grupi, učešće u diskusiji, pomoć i podsticaj koji pruža drugim članovima grupe, učešće u prezentovanju po završetku rada u grupi, učešće u analizi i diskusijama vezanim za materijale drugih grupa.
More...
Postignuća se mogu pratiti na osnovu aktivnosti učenika/ca i njihovih odgovora na času, kao i kvalitetom urađenih eseja.
More...
Svi učenici/e unose procjenu kvaliteta časa i postignuća u krug evaluacije, koji je podijeljen na četiri dijela, ocjenjuje se predavanje nastavnika/ce, tema, atmosfera na času i angažovanost učenika/ca, primijenjena metoda.
More...
Nakon odrađenih aktivnosti koje su bile raznovrsne, može se zaključiti da su ishodi postignuti u cjelini.
More...
Na osnovu završetka mape uma može se zaključiti da je ishod postignut. Na osnovu rada u grupama i donošenja njihovog zaključaka, može se zaključiti da su učenici usvojili novo znanje. Time je dokazano da je ovaj način rada primamljiv za djecu.
More...
Nastavnik/ca prati i vrednuje rad učenika/ca u tročlanim prezentacionim grupama: procjenjuje nivo njihovog pojedinačnog zalaganja, učešće u timskom radu na osnovu Dnevnika aktivnosti koji vodi grupa u toku priprema, vrednuje prezenterske sposobnosti na osnovu unaprijed postavljenih kriterijuma. Takođe, prati učešće učenika/ca u diskusiji na času, procjenjuje kvalitet odgovora i daje povratne informacije. Nastavnik/ca komentariše i procjenjuje odgovore koje su učenici/e, na stikerima, postavili na linoit tablu Nastavnik/ca ocjenjuje domaći zadatak učenika/ca koji je postavljen na linoit tablu.
More...
Formativno praćenje: razumije uputstva, umije pronaći podatke i činjenice, organizuje i pravi koncept i analogiju, upoređuje i analizira činjenice na osnovu kojih donosi zaključke. Sumativno ocjenjivanje: u skladu sa jasno gradiranim ishodima ocjenjuje učenike/ce.
More...
Formativno: vrednovati aktivnost učenika/ca na času, učešće u diskusiji i doprinos timskom radu; Sumativno: vrednovati umijeće kritičkog promišljanja i sposobnost povezivanja sa ranije usvojenim znanjima.
More...
Učenici/e unose procjenu kvaliteta časa i postignuća u krugu evaluacije, koji je podijeljen na četiri dijela, ocjenjuje se predavanje, tema, atmosfera na času i angažovanost učenika/ca, primjenjena metoda.
More...
Učenici/e će u grupama napraviti prezentacije sa različitim isječcima iz štampe, informativnih portala i dijelova sa utakmica u kojima se dešavaju nasilne scene, uz komentarisanje i diskusiju o uzrocima istih. Nastavnik može podjeliti učenike/ce na četiri grupe na isti način kao što su bili podijeljeni tokom časa.
More...