We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Pošto mediji konstruišu, a ne samo odražavaju stvarnost, priroda stvarnosti u mnogome se otkriva kroz medijske poruke. Analiza sadržaja čini mi se naročito korisnom za identifikovanje i utvrđivanje različitih odlika tih poruka, pogodnih za kasnije tumačenje. Što je još važnije, njeni nalazi potvrđuju da je medijska stvarnost proizvod ljudske aktivnosti i, kao takva, napravljena u skladu sa određenim pravilima. Analizom sadržaja postaju vidljivi obrasci, norme i postupci koje medijski autori koriste u složenom procesu proizvodnje stvarnosti. Mediji svakodnevno objavljuju tekstove i slike o događajima, sa kojima publika, uglavnom, nema neposredni kontakt, ali za koje je veoma zainteresovana. Kada se ti tekstovi čitaju analitički, prema unapred utvrđenim kategorijama, otkrivaju se njihove dimenzije koje se ponekad i veoma razlikuju od onih koje su nameravali da upišu autori. Veoma često se ukazuju i smišljene strategije isključivanja, izolacije i diskriminacije ljudski stvorene nejednakosti umesto “objektivnog” odraza “stvarnosti onakve kakva jeste”. Analiza sadržaja je važan postupak za prikupljanje ovih podataka, ali nije dovoljna i da ih objasni. Njihovo tumačenje, kao i razumevanje fenomena, mora da sledi iz šireg okvira medijskog istraživanja.
More...
Razvoj ljudskih prava u Bosni i Hercegovini nemoguće je pratiti van konteksta države u čijem je sastavu bila, bivše Jugoslavije i okruženja u kojem se ona trenutno nalazi; događajima kroz koje je prošla i utjecajima iz vana. U tom smislu, nemoguće je analizirati prava seksualnih i rodnih manjina bez ovih okvira koji su postavljeni jer su ti faktori neminovno utjecali na stvaranje, kršenje, borbu ili ostvarivanje prava seksualnih i rodnih manjina.
More...
Sarajevski otvoreni centar i neformalna grupa Trans*BiH su od februara do maja 2015. godine radili na istraživanju problema u svakodnevnom životu sa kojima se susreću trans* osobe u BiH. Inicijalni cilj ovog istraživanja bio je mapirati stvarne probleme i procijeniti konkretne potrebe trans* osoba u BiH kako bi se moglo, argumentirajući preciznim podacima, dalje raditi na rješavanju tih problema kroz konkretni rad sa raznim institucijama, te kroz zagovaranje izmjena zakona, sastanke sa odgovornima, edukacije i slično, sa onima za koje se pokaže da diskriminiraju trans* osobe, da ne obavljaju svoj posao u skladu sa etikom ili da na bilo koji drugi način ugrožavaju ljudska prava trans* osoba. Do procjene realnih problema i potreba došlo se kroz statističku obradu upitnika, koje su popunjavale trans* osobe koje žive u BiH.
More...
This chapter offers a Czech introduction to a subdiscipline of social geography—disability geography, its development and main research topics. It also grounds the whole book and our project in a broader thinking about the relationship between space and the body. In between the general beginning towards a concrete ending of this book, it turns our attention from the study of disability to space and shows how space participates on social disadvantage and this disadvantage is inscribed in space. The chapter focuses on the interactions of diverse bodies with diverse space and notices, what these interactions enable and what they disable, and how certain spaces participate in dis/abling and enabling of certain bodies. The question resonating through the whole book is “how space participates on disadvantaging of our bodies”, or “how diversity of our bodies translates into the form of space”? The chapter is divided into two parts; the first one discusses geography of disability and tries to show how discussions within disability studies are transferred with some delay into disability geography, where they interact with the research on space. The second part is devoted to three selected examples of space experience: the experience of people with physical impairment, the experience of people with sight impairment and the experience of „d/Deaf“ people. Each of the examples discusses two or three broader topics that have represented or might represent key research streams of the respective spatial experience.
More...
The sixth chapter describes the making of a concrete document for a designated time, i.e., the Strategic plan for gradual removal of barriers in 2021—2030, which was created for the Brno City Advisory Board for Accessibility. The authors chose to introduce it via the perspective of a dialogic space that enables to organize the procedure composed from a variety of voices, opinions, and arguments. The heteroglossia metaphor is exemplified by the concept of “carnival” of Mikhail Mikhailovich Bakhtin, when “strangers” speaking in different “voices” are brought together. At the beginning, there were activities by several individuals mostly from NGO and academic environment, who started to integrate and institutionalize accessibility policies. For the latter, political support of established actors was necessary, and thanks to it, the above-mentioned Advisory Board was founded. Therefore, the positions of the bursar and the chair of the board are labeled “victorious voices” in our “carnival”. Subsequently, the semi-structured interviews tried to determine visions, attitudes and priorities of all involved persons, namely “the voices of Advisory board members”. Their strategic plan defined target groups, on whom the accessibility policies would focus (senior citizens, parents with strollers, wheelchair users and people with sight or hearing impairment). At the same time, the “legislative voices” needed to be respected, which were to ensure accessibility for all social groups. The principles of tactical urbanism were used to make space accessible within functional wholes and according to societal needs.
More...
Göç insanlık tarihi kadar eski bir olgudur. Yaklaşık 200 bin yıl önce ortaya çıkmış olan modern insanın atası hayatta kalmak için sürekli göç etmek zorunda kalmıştır. İnsanın yerleşik yaşama geçmesi ile klanlar ve kabileler yine aynı şekilde hayatta kalmak için topluluklar halinde göç etmeye ve başka kabilelerle savaşmak zorunda kalmışlardır. Kavimler göçü, kölelik hareketleri, Avrupa’da yaşanan kıtlık ve savaşlardan dolayı Amerika’ya ve diğer sömürge ülkelerine yapılan göçler kayda değer tarihsel örneklerdir. Coğrafi keşifler, Rönesans, reform hareketleri, aydınlanma, sanayileşme, dünya savaşları ve teknolojik yenilikler gibi etkili olan gelişmeler göçleri hızlandırmış ve kıtalararası göçler yaşanmaya başlamıştır.
More...
Mada je ideja svjetskog etosa potekla iz kršćanskog miljea, ona nudi platformu za dijalog i uključenost svih religijskih i nereligijskih svjetonazora. Stoga sam kao moto ovog eseja uzela jednu poruku iz Kur’ana koja najbolje osvjetljava ideju Svjetskog etosa i naglašava sve što ona kao takva jeste odnosno njenu inkluzivnost, otvorenost i obuhvatanje! Mi ljudi, stvoreni smo kao muškarci i žene, kao plemena i narodi – stvoreni smo različiti da bi se upoznavali! Poenta je na “upoznavanju”!
More...
Čini se da je u našoj kulturi, nažalost, želja za osvetom dublje ukorijenjena u individualnoj i kolektivnoj svijesti nego želja za praštanjem. I u našoj usmenoj predaji, od Marka Kraljevića pa do Hasanaginice, revanšizam i osveta se percipiraju kao očekivani ishodi međuljudskih sukoba, dok se opraštanje uglavnom smatra slabošću. U stvarnosti je posve drugačije: iako izgleda kao junak/inja, osvetnik/ca djeluje nagonski, dok onaj/a tko odabire put praštanja mora otkriti i osloboditi veću snagu kojom će pobijediti sebe, svoje i tuđe predrasude, poluistine i društveni pritisak. Psiholozi kažu da izvinjenje, ako je iskreno, može zaliječiti doživljeno poniženje i dovesti nas do oprosta koji je toliko potreban za pročišćenje pamćenja.
More...
Šta znači kada nekom iskažemo vjeru u nju/njega, njegove/njene sposobnosti, talente i ako mu/joj stavimo do znanja da može postići nešto, da treba pokušati, ne odustati? Riječi ohrabrenja su nam svima potrebne kada osjetimo da nemamo snage, izgubimo vjeru u svoje sposobnosti ili ih uopće ne prepoznajemo. Ohrabriti nekoga se može učiniti jednostavnim, ali da bi to imalo pravi odjek potrebno se potruditi i imati ustrajnost. Ross MacCammon, kolumnista magazina Enterpreneur smatra da motivirati možemo bilo koga, ali ohrabriti možemo samo onu osobu u koju vjerujemo, odnosno za koju vjerujemo da je sposobna nešto postići. Zato ohrabrenje podrazumijeva odgovornost osobe koju ohrabrujemo, ali i nas samih.
More...
Svako želi živjeti sretan život. Sreća čovjeka čini ispunjenim, zadovoljnim i ostvarenim. Sretnim nas mogu učiniti različiti faktori. Neki od njih su uspjeh, osjećaj ravnopravnosti i pripadnosti te ljubav koju primamo od drugih. Međutim, lična iskustva nam često govore da ne dobivamo uvijek simpatije i ljubav. Nedostatak podrške i pozitivnih emocija odrastanjem postaju sve prisutniji. Znači li to da se osjećaj sreće kod ljudi neposredno smanjuje odrastanjem? Hoćemo li mijenjati svoje poglede na svijet i prilagođavati se tuđim? Šta možemo učiniti da se i pored različitih iskustava sa drugim ljudima i osjećamo zadovoljno i sretno? Odgovore na ova pitanja pokušati ću dati posmatrajući pitanje međuljudskih odnosa iz perspektive psihologije ličnosti i temeljnih principa svjetskog etosa koji se u okviru Inicijative etos TPO Fondacije realizira već pet godina u školama u Bosni i Hercegovini.
More...
Napisati završnu riječ u zborniku kakav je Živi vrijednosti: globalni etos u lokalnom kontekstu BiH znači podsjetiti se na teme predavanja iz filozofije i etike, ali i dijaloga nakon njih. Dia-logos koji se promovira programom Etos inicijative učenjem o etičkim vrijednostima iz religijske i nereligijske perspektive je veoma vrijedan u vremenima kada je, nažalost, važnije biti uspješan nego li moralan. Posebno je važno budući da najveća opasnost današnjice nije u tome da ne postoji razlika između dobra i zla, nego da se ona sve slabije vidi. Otvorimo onda prozore da u tminu evidentnog zaborava dobra uđe makar dašak svjetlosti i zraka. Zbog toga je i ovaj pogovor propedeutičan, potencijalno edukativan i problemski. Možda i anamnetičan.
More...
Iako se primarno odnose na problematiku podređenosti žena u društvu, feminizam i feministički pokreti ne bi trebali predstavljati isključivo žensku borbu u postizanju ravnopravnosti, već je svakako važna i podrška muškaraca. Stoga ću, u ovome članku, pokušati potvrditi tezu iz naslova i ujedno kritički propitati ustaljene prakse patrijarhalnoga govora o feminizmu, ženskim pravima i praksama potčinjavanja.
More...
Je li žena čovjek? Na ovo pitanje bi većina ljudi potvrdno odgovorila, mada drugačije kazuju navodi iz historije civilizacija koju su uglavnom pisali muškarci. Oni i danas kreiraju politike i imaju moć da određuju kanone u nauci, književnosti i svim drugim oblastima života..
More...
Da li ste znali da je Hedy Lamarr, čuvena holivudska glumica i ljepotica, bila i velika inovatorica u polju bežičnih komunikacija? Kao poznata antifašistkinja, za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1942. prijavila je patent upravljanja torpedom izmjenjivim frekvencijama, koje je tada bilo nemoguće predvidjeti i omesti. Da li ste znali da se ta tehnologija danas koristi za mobilne telefone i da bez ovog otkrića Wi-Fi ne bi bio moguć? Hedy Lamarr za života nije dobila nagradu i zahvalu za svoj veliki izum, ali se danas Međunarodni dan izumitelja slavi 9. novembra, na njen rođendan. Kada vam neko kaže da se žene ne razumiju u informatičke znanosti, nasmijte se i ispričajte mu ovu priču.
More...
Bajke s kojima odrastamo nalik su jedna na drugu. Tamo negdje (ni sami ne znamo gdje) živi jedna djevojka beskrajno lijepa, dobra i plemenita, ali vrlo često prezrena i zlostavljana od drugih. Zaplet u bajkama je obično jako mučan za našu glavnu junakinju, ali veselje je utoliko veće kada na kraju dođe On – Princ na bijelom konju – i spasi Nju koja potom automatski dobiva status Princeze. Nedugo zatim, On je na tom istom bijelom konju odvodi u jednu bajkovitu zemlju, u svoj čarobni dvorac gdje njih dvoje – a šta bi drugo radili nego – žive sretno do kraja života.
More...
Kao što znamo, naša društva su po mnogim segmentima podijeljena, a jedan od takvih segmenata je svakako podjela toaleta prema spolu/rodu koja se smatra posve normalnom, svakodnevnom, naučenom. Zbog toga se smatra da je izrazito sramotno kad muškarci koriste ženski a žene muški wc i takve se situacije nerijetko doživljavaju krajnje uznemirujućima. Međutim, kada neka osoba prekrši to pravilo i uđe u wc koji nije namijenjen osobama njenoga spola, postoji velika mogućnost da većina ljudi u određenom kafiću, restoranu ili u javnom wc-u bez ikakve pretencioznosti osudi tu osobu svojim šikanirajućim pogledom, gestovima tijela, komentarima „Bože sačuvaj“, negodovanjem uz standardno „...cccc...“, ili pak da vrlo otvoreno i bez imalo ustručavanja možda i napadne tog muškarca ili ženu. Upravo zbog toga trebamo uvijek imati na umu da ne postoje muški ili ženski odjevni predmeti, poslovi, frizure, boje ili toaleti, nego smo im mi dali takva značenja jer cipele, boje, auta, frizure, torbe ili toaleti nemaju spol ili rod – mi smo ih tako imenovali.
More...
Sigurno su mnogi/e od vas čuli izreku: „Ono što nije objavljeno u medijima, kao da se nije ni desilo.“ Ona je ne samo tačna, nego slikovito i nedvosmisleno dočarava snagu i utjecaj koje mediji imaju u društvu. A ako je suditi po ovoj izreci, onda nam se žene „nisu ni desile“. Jer skoro i da ih nema u udarnim vijestima koje „otvaraju“ lideri političkih stranaka, ministri, poslanici, predsjednici upravnih odbora, načelnici opština, međunarodni predstavnici… Nema ih ni u vijestima o ekonomiji, odbrani, poljoprivredi, policiji. Žene u vijestima, kao kompetentne sagovornice koje iznose svoje mišljenje, prije su izuzetak, nego pravilo.
More...
U ovom poglavlju će se izložiti i kritički analizirati postojeći međunarodni i domaći instrumenti zaštite ženskih ljudskih prava te će se ukazati na značajnu distinkciju između normativnog i djelatnog. Identificiranjem glavnih područja diskriminacije i subordinacije žena koja obuhvataju obje društveno, pravno i politički konstruirane sfere života - javnu i privatnu, upozorit će se na duboko ukorijenjene rodne stereotipe i nejednake rodne odnose moći, opravdavane religijskom i kulturnom tradicijom.
More...
Globalization as a complex, multidimensional, and multi-layered phenomenon has undoubtedly made a deep and profound impact on all segments of society and the state throughout the world, directing contemporary economic, political, social, and cultural trends. The aim of this paper is to research and determine the impact of globalization on gender equality as a basic human right and a social construct. The method used for this purpose is of a qualitative nature, since it relies on a review of relevant scientific literature in the field of globalization and gender, supported by data from research conducted by international organizations such as the UN, World Health Organization, World Bank, and Oxfam. After conducting research, it was concluded that globalization processes have a gender-differentiated impact. While contributing to economic empowerment of women, which allows women greater and more equal representation in the work distribution, and increased access to technology, including internet and cell phones, globalization, at the same time, has increase level of poverty, exploitation of women, and ever-growing gender-base violence. Globalization has also limited educational opportunities and political representation of women and their access to leadership positions. Overall, the conclusion arises that the relationship between gender equality and globalization is very complex and controversial.
More...