За учителя и учениците
Short text in memory of the late Boris Iliev - public person and educator.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Short text in memory of the late Boris Iliev - public person and educator.
More...
Slavkovský, Peter: PhDr. Štefan Mruškovič, CSc. (* 10 September 1932, Smolenice – † 03 January 2016, Martin) Mušinka, Mykola: Ján Lazorík (* 29 September 1920 – 30 August 2015) (29. 9. 1920 – † 30. 8. 2015) Válka, Miroslav: Greetings on the anniversary of folklorist PhDr. Marta Šrámková Krekovičová, Eva: Prof. PhDr. Mikuláš Mušinka, DrSc. (* 20 February 1936) Varchol, Jozef: Anniversary of the great researcher of folk culture in Slovakia (The 70th birthday of Dr.h.c., PhDr. Miroslav Sopoliga, DrSc.) Botíková, Marta: Congratulations on the anniversary of Jozef Liszka (* 06 April 1956) Nádaská, Katarína: International Museology Conference Family in the Rural Tradition from the Multi-Culturalism Perspective (13–16 September 2015, Nowy Sącz, Poland, Stará Ľubovňa, Slovakia) Salner, Peter: Conference Jewish Cultural Heritage in Slovakia (09 November 2015, Bratislava) Kiliánová, Gabriela: International conference Homo narrans upon the completion of the project Fairy-tale Encyclopaedia (25. – 26. november 2015, Göttingen, Nemecko) Krišková, Zdena: Scientific Conference City in Trnava (26 November 2015, Trnava Nation wide round of Students’ Scientific Activities at the Department of Ethnology Michvocíková, Veronika, Kušnierová, Daniela: Non-European Studies of the Faculty of Arts of UCM in Trnava (10 December 2015, Trnava) Voľanská, Ľubica: 10th meeting of the Inter-Governmental Committee for the UNESCO Convention for the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage (30 November – 04 December 2015, Windhoek, Namibia) Padušňáková, Martina: New elements in lists of Slovakia’s non-tangible cultural heritage Hlinčíková, Miroslava: XV. Qualitative approach and methods in anthropological sciences with the sub-title Fifteen years of quality? A critical perspective of the state of qualitative research (1. – 2. február 2016, Bratislava)
More...
JANTO, JURAJ: Dr. h. c. prof. PhDr. Ján Podolák, DrSc. – 90 Years Old (“I come from peasants, and I´ve been studying their culture and way of life throughout my life...”) POPELKOVÁ, Katarína: Laudation Day on the 70th Anniversary of the Foundation of the Institute of Ethnology SAS in Bratislava (17 June 2016, Bratislava) ZVALENÁ, Mária: Report from FOLK EXPO Slovakia 2016 – A New Platform for the Folklore Industry (03–04 June 2016, Bratislava–Rusovce) KADLECOVÁ, Tatiana: International Conference Between State Plan and the Freedom of Research. Ethnology in Central Europe in 1945 – 1989 (17–18 March 2016, Prague, Czech Republic) DENKOVÁ, Zuzana: Ethnologist in the Field / Towards the Sources of Knowledge – 20th Year of the Conference Ethnologist and Museum (21 –23 June 2016, Banská Štiavnica)
More...
Prof. PhDr. Karel Berka, DrSc., významný český logik, historik logiky, metodolog vedy, ale aj historik vedy pri plných silách oslavil 4. mája 1998 svoje významné jubileum, ktoré si pripomenul v kruhu svojich priateľov, žiakov a kolegov. Je to zvláštny a príjemný pocit, že mu môžeme i teraz, tak ako to bolo už pred desiatimi rokmi, úprimne a srdečne zablahoželať k takému krásnemu životnému jubileu.
More...
Otišao je s ovoga svijeta, s Tarinom milošću, profesor Zdenko Lešić. Prijatelj. Ne mogu reći “Žao mi je” jer otišao je u finom dobu starosti, i sam iznenađen da je dočekao te godine, u dobu kad biologija usporava, zastajkuje i život počne gubiti okus, miris i boju – a on ga je sve do pred smrt kušao, mirisao, uživao i bojio na svoj fini intelektualni, gospodski, profesorski način. Ali ne mogu reći ni “Nije mi žao”, jer svaki put kad bismo se viđali, posebno posljednjih godina, slušala sam s posebnom pažnjom, bivala bogatija, upijala i saznavala vjerovatne i nevjerovatne priče iz njegova života i književnosti (da, odvojeno, da), detalje koje nikada niko neće znati kao što ih je znao on. Jer njegova sudbina jeste sudbina onih posebnih ljudi koji na vlastiti način, nesreći i događajima usprkos, ipak izgrade i zaokruže svoj i život svojih najdražih: tiho, strpljivo, uporno razgoneći strahove, mrakove i udarce usuda i grleći nježno i predano ono malo svojih ljudi što mu je u životu ostalo.
More...
Zdenko je Lešić za moga života umro dva puta: 1994. i 2018. S tim da sam mu samo jednom bio na sahrani (2018.). Prvi put se, na sreću, vijest da je umro u Londonu veoma brzo pokazala glasinom, neistinom. Ono što je istinito u vezi s tom smrću na neki nas je način, uz moje urednikovanje u Novom Izrazu i njegovo predsjednikovanje u PEN-u, zbližavalo i zbližilo. A o toj smo “prvoj” smrti razgovarali po njegovu povratku u Sarajevo i nakon što mi je rekao: “Čitao sam kod Vas da sam umro”. I odmah sam znao da misli na moj dnevnik 700 dana opsade, gdje pod nadnevkom 8. ožujka 1994. pišem o tome kao glasu koji je odnekud iz svijeta dopro do nas u Sarajevo. Onda su mi on i njegova supruga pričali kako se ta vijest brzo proširila Europom gdje god je bilo naših izbjeglica i došla i do njih u London, i kako su ih prijatelji bojažljivo zvali telefonom da to “provjere”. Posebno se toga živopisno prisjećala Kaća Dorić.
More...
O Zdenku Lešiću najčešće se govori kao o najznačajnijem bosanskohercegovačkom teoretičaru književnosti, čija su djela utjecajna na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. Dovoljno je spomenuti samo neka njegova recentnija djela kakva su Teorija književno- sti, Nova čitanja (Poststrukturalistička čitanka) ili posljednja Saga u autoru, pa da se vidi koliko je njegov opus značajan i aktualan. Ništa manje nije značajan ni njegov opus kao historičara književnosti, autora kapitalnih projekata kakvi su Teorija drame kroz stoljeća ili Pripovjedačka Bosna.Međutim, u ovom tekstu želim podsjetiti na jedno rano Lešićevo djelo, objavljeno još 1970. godine u sarajevskoj Svjetlosti, koje je iznimno relevantno i danas. Riječ je o kanonskoj knjizi Jezik i književno djelo, koja među prvima na jugoslavenskom prostoru tematizira odnos jezika i književnosti, jezika i stila.
More...
U prekrasnoj baladi Die Bürgschaft (Jamstvo) njemačkog pjesnika Friedricha Schillera nalazi se kao motiv jedna pradavna priča koja na nesvakidašnji način govori o prijateljstvu i održavanju zadate riječi na primjeru Damona i Fintije, dva starogrčka filozofa pitagorovca u službi kod sirakuškog vladara Dionisija Mlađeg. Naime, zbog nekog učinjenog djela tiranin Fintiju osudi na smrt, a ovaj zatraži odgodu da bi kod kuće posvršavao neke poslove. Vladar pristade s tim da Damon, njegov prijatelj, mora svojim životom jamčiti da će se on vratiti. Zadržavši se na putu duže nego što je očekivao Fintija se vrati u posljednji čas i tako izbavi prijatelja – jamca od sigurne smrti vješanjem. Dirnut ovakvim primjerom vjernosti Dionisije Mlađi oprosti kaznu osuđeniku te zamoli oba prijatelja da ga, kao trećeg, prime u svoje društvo.
More...
Na Cmentarzu Bożego Ciała przy ul. Bluszczowej w Poznaniu 2 października 2017 roku pożegnaliśmy doktora Bogdana Krupskiego, jednego z pomysłodawców i twórców filologii bułgarskiej na Uniwersytecie im. Adama Mickiewicza. Instytut Filologii Słowiańskiej utracił w jego osobie specjalistę z zakresu literaturoznawstwa bułgarskiego, a poznańscy slawiści serdecznego, życzliwego i lubianego przez wszystkich kolegę.
More...
U jesen 2017. godine, u svome rodnom mjestu Banjoj Luci, umro je u 79. godini života Dejan Đuričković, bivši viši naučni saradnik na Institutu za književnost u Sarajevu (od 1967. do 1993. godine), redovni profesor na Filozofskome fakultetu u Sarajevu, Odsjek za književnosti naroda BiH (od 1993. do 2006. godine) i višegodišnji urednik časopisa Bosanska vila (nova serija) pri Srpskom kulturno-prosvjetnom društvu Prosvjeta u Sarajevu, kao i časopisa Putevi, Život, Godišnjak Instituta za književnost u Sarajevu, Novi Izraz. Na Filozofskome fakultetu u Sarajevu prof. dr. Dejan Đuričković predavao je, od 1993. do 2006. godine i odlaska u penziju, nastavne kolegije iz oblasti moderne srpske književnosti (19. i 20. vijek).
More...
Усудност чина смрти, те „најнеуходаније коби"( Е. Блох) - у тренутку када одлазе нама драге и на било који начин блиске особе - изнова нас, по ко зна који пут, егзистенцијално „отвара"ка феноменуљудског постојања којије најмање„саморазумљив", који је у стању натјерати на чуђење чак и оне дремљиве здраворазумске духовне банаузе којима је све одавно„јасно".
More...
Život akademika Hamdije Kreševljakovića u cijelosti je poznat još od 1963. godine kada je hafiz Mahmud Traljić definitivno utvrdio da je tačan datum njegovog rođenja 16. septembar 1888, a ne 6. septembar 1890. godine, kako se dotada mislilo i pisalo. Poznato je i šta je sve napisao i gdje objavio (najviše u Sarajevu i Zagrebu), zahvaljujući prof. dr. Avdi Sućeski i dr. Enesu Pelidiji koji su izdanje njegovih Izabranih djela, u četiri knjige (I-IV), 1991. godine, upotpunili Bibliografijom radova Hamdije Kreševljakovića i Prilogom bibliografiji radova o Hamdiji Kreševljakoviću i njegovom djelu. (16. 9. 1888. – 9. 8. 1959.)
More...