Gledati svoja posla
U razlikovnom rječniku srpskog i hrvatskog jezika Vladimira Brodnjaka (1991.) za riječ posao ovako piše...
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
U razlikovnom rječniku srpskog i hrvatskog jezika Vladimira Brodnjaka (1991.) za riječ posao ovako piše...
More...
Review of Second Croatian Slavic Congress (Zrinka Jelaska)
More...
Postoje autori kojima vjerujemo i koji su svojim cjelokupnim radom zaslužili da se njihova riječ poštuje.
More...
Review of the Croatian Philological Conference in Opatija (Mario Grčević)
More...
U 39. godištu našega časopisa, u listopadu 1991., objavili smo članak dr. Dalibora Brozovića pod naslovom Sumrak srpske lingvistike u kojem on analazira unitaristička shvaćanja dr. Radmila Marojevića.
More...
Istražujući već mnogo godina stanje refleksa dugoga staroga jata u hrvatskom spontanom standardu, a sustavnije i eksperimentalno od 1991. godine, te pomno pišući o tome, a ne "na brzinu", kako me se to htjelo "opravdati" za ono što sam sve to zbrljao, objavljujući dakle ta istraživanja i zaključke do kojih sam došao, očekivao sam osvrte koji će uz brojna odobravanja izraziti i pokoje neslaganje, ...
More...
Kad promatramo razlog Nataše Bašić za pridjeve tipa trešnjov iznesen u prethodnome članku, onda treba reći da to nije njezin jedini razlog, ona je ona usmena prigovaračica koju sam spomenuo u 3. broju prošloga godišta.
More...
Autorica je zamoljena da za potrebe rada I. Čatića "Kulturologijsko-sustavnosna raščlamba tehnologije" lingvistički obrazloži značenjsku razliku između naziva tehnika i tehnologija koja se počesto zaboravlja u njihovoj svakodnevnoj uporabi.
More...
Na ovaj me je osvrt potaknula pojava jednog udžbenika iz botanike u 1996. godini, u kojem je naziv jedne biljne vrste izveden od vlastitog imena napisan malim slovom.
More...
Iz dosadašnjega raspravljanja o Hrvatskome pravopisu vidim da je dobro obavijestiti našu opću, a i stručnu javnost da je pod sam kraj prošle godine izašlo i 4. izdanje Hrvatskoga pravopisa.
More...
Lektori su sloj jezičnih stručnjaka koji znatno utječe na hrvatski jezik, a njihova djelatnost ostaje uglavnom nevidljiva za javnost, odnosno ako je vidljiva, onda mogu biti vidljivi samo njihovi propusti.
More...
Priređujući četvrto izdanje Hrvatskoga pravopisa, autori su se našli u nedoumici kada su uz kratice za mjerne jedinice obujma morali staviti njihove pune nazive.
More...
Litra je naziv međunarodno dogovorene i u Hrvatskoj zakonite mjerne jedinice obujma, kojoj iznimno pripadaju dva zakonita znaka, uspravno verzalno ili kurentno slovo ( L, I).
More...
Vrlo je ugodno čitati pohvale, koje je o meni napisao prof. Stjepan Babić u Jeziku od listopada 1994., no ipak se ne mogu složiti s njegovim argumentima.
More...
Kad čovjek čita Klabučareve retke sa znanjem da je on Iiječnik, tada ne može štedjeti pohvale jer takve stručnosti jedva da se može naći i u srednjoškolskih profesora.
More...
Izašla je Bibliografija Jezika XXI.-XL. godišta kao nastavak već prije izašle Bibliografije Jezika 1.-XX. godišta, Zagreb, 1974.
More...
Objavljujući pojedine članke, uredništvo se katkada nađe u velikome škripcu jer se ne može ograditi napomenom kao što čine neke publikacije: autori iznose osobna gledišta s kojima se uredništvo može, ali i ne mora slagati.
More...
Već čitav niz godina pratim pogibiju jednog glagola - ironično, upravo glagola poginuti - sve se nadajući da će se spomenuti glagol vratiti u život.
More...
Tehnička normalizacija započela je u Jugoslaviji oko 1930. godine. Riječ je o prvim normama u pojedinim strukama, kao što su vojska, pošta, željeznica, graditeljstvo i dr.
More...