Društvena arhitektura znanja
Social architecture of knowledge

Summary/Abstract: Na zahtjev demokratskoga stvaralaštva ili svih koji su aktivno sudjelovali na zajedničkim izlaganjima potrebno nam je istražiti praktične i teoretske posljedice društvene arhitekture znanja. Praktične i teoretske: veznik postaje bitan ako kriza dovede u sumnju vezu između vlasti i izlaganja, pošto je prvi put nastupila osporavajući znanja koja opskrbljuju društveni život operativnim instrumentom i objašnjenjem, alatom i slikom (psihologija, sociologija itd.). Opasno odvajanje onoga što se govori od onoga što se radi1 traži djelo koje ne zanemaruje teoriju - političku znanost, studij društva, ekonomiju ili povijesne i kulturne koncepcije. Odnos teorije i akcije/prakse osporila je simbolična svibanjska revolucija (1968.) i otuda dolazi taj njegov globalni karakter: tiče se svega kad se posumnja u odnos društva prema njegovu vlastitu sustavu reprezentacije. Svibanjski događaji nisu priča nekoga fantoma, nije slika koja se pokrenula u nekom trenutku na tepihu svakodnevice. Problem strukture otvoren je odjeljivanjem znanja i činjenja. Preispitujemo se o našim koncepcijama, koje su odjednom kao prekrivane sjenom, stvarnošću koju su vjerovale da opisuju. Izgleda da djelovanje upravlja znanjima koje smo do sada smatrali postojanima i određenima. Kulturalna organizacija u sporu je s našom podjelom na sektore u kojima se prilagođuje znanje i sektore u kojima se ostvaruje proizvodnja - proširivanjem kritike koja, u svibnju 1968., cilja na podjelu između studenata i radnika. Jedan novi »nemir« pomaknuo je temelje našega društva.

• Details
• Contents