ETIKA U SESTRINSTVU
NURSING ETHICS

Summary/Abstract: U sklopu 19. edukacijskog tečaja Medicinskih sestara Hrvatske, koji je održan u dubrovačkoj Općoj bolnici 18. travnja 2008. predavač je govorio o “etici u sestrinstvu”. Započeo je pitanjem o čovjeku jer je to posebice aktualno kad se govori o etici. Nakon što je obrazložio neke od opisnih definicija o čovjeku kao biološkom, psihološkom, razumnom, političkom, ekonomskom, moralnom, religioznom, povijesnom, utopijskom, estetskom, otvorenom, zagonetnom biću..., autor je iznio dva oprečna nazora o čovjeku: Jedni vjeruju da je stvoren na Božju sliku i priliku, a drugi tvrde da je on samo sklop materijalnih čestica i sila (Hume, Feuerbach, Marx, Compte, Spencer, Freud, Levi-Strauss...). U drugom dijelu rada autor je ustvrdio kako je čovjek “višeznačan” i kompleksan, te nije samo materijalno biće, životinja koja se razlikuje malo većom savršenošću fizičkih, psihičkih i intelektualnih sastavnica, nego ima nešto u njemu što ga razlikuje sasvim od drugih živih bića i čini ga “osobitim stvorenjem”. Čovjek je, naime, biće koje misli, govori i ljubi. On je religiozno, slobodno, svjesno i savjesno biće. Obdaren slobodom i savješću on je etičko biće. Budući da je bila zadana tema predavanja “etika u sestrinstvu”, autor objašnjava što je etika, koja dolazi iz grčkoga “ethos” znači “boravište, zavičaj, običaj, ćud, ponašanje, vladanje” i uspoređuje je s latinskom riječju moral “mos” što znači običaj, ponašanje, vladanje. U hrvatskom jeziku za etiku i moral imamo rijeć “ćudoređe”, od dva pojma: ćud i red. Kao da se htjelo reći: da se ljudska ćud ne bi pretvorila u ćudljivost, potrebno je tu ćud stavljati u red. Uređivanje ćudi jest ćudoređe, a to u potpunosti odgovara pojmovima etike i moralke. Na kraju teksta autor veli da bi čovjek htio biti dobar, ali u biti on je ranjeno biće; iznoseći Ivanovu teoriju o “tri duboke rane”, zaključuje kako čovjeka valja liječiti i iz tame u svjetlost voditi. Budući da se Uskrsnuli Isus predstavio kao “svjetlost svijeta” (Iv 8,12) i donio u izobilju “dar života” (Iv 10,10), te “ranjenog čovjeka” spasio i otkupio, čovjek može biti dobar, pravdan i plemenit.

• Details
• Contents