Strašno i smiješno u Gogoljevim fantastičnim pripovijetkama
Horrific and Funny in Gogol's Fantastic Short Stories

Summary/Abstract: Ruski književnik ukrajinskog porijekla književnik Nikolaj Gogolj (1. travnja 1809. - 4. ožujka 1852.) izdaje 1831. i 1832. godine niz od osam pripovijedaka pod skromnim nazivom Večeri u zaselku kraj Dikanjke. Djelo je izazvalo ogroman uspjeh. Najviše je čitatelje privlačio svježi folklorni začin i obijesni humor. Č ak su se i slagari, dok su tiskari slagali knjigu, toliko smijali da je to ozbiljno ometalo rad. Pored vedrog humora i folklornog dekora, popularnosti su doprinijeli Gogoljev bogat jezik, egzotičnost mjesta i radnje, a ponajviše fantastika koja je onda bila u modi te način na koji je pisac slobodno obradio motive iz narodne predaje. Te pripovijetke predstavljaju ukusnu smjesu realnog s iracionalnim, u kojima je većina motiva povezana s narodnim praznovjerjem i isprepletena komičnim situacijama dok su pojedine priče pune jezovite tragike. U većini se pripovijedaka pojavljuje „nečista sila“, nečastivi, zloduh, vrag – idejni začetnik svega zla na svijetu ili koji njegov pomoćnik – vještac ili vještica. Ti mistično-fantastični elementi su toliko integrirani u svakodnevicu kao da je riječ o nečem posve uobičajenom, ali pripovjedač redovito imajući na umu skeptičnost slušatelja odnosno čitatelja uvjerava u vjerodostojnost ispričanoga napominjući kako se nešto doista dogodilo baš onako kako on to pripovijeda. F antastični elementi u Gogoljevim pripovijetkama su predočeni, uvjetno rečeno, na dva načina, kao strašni i smiješni te u kombinaciji u kojoj ono što je zapravo samo po svojoj naravi strašno u jednom trenutku postaje smiješno. Ismijavanje strašnoga ima svoju funkciju u Gogoljevim pripovijetkama na koju nastoji ukazati ovaj seminarski rad na temelju analize fantastičnih elemenata iz perspektive sagledavanja pojmova komičnog i strašnog u tri pripovijetke: Strašna osveta, Ivanjska noć i Badnja noć.

• Details
• Contents