BILJEŠKE O GLOSAMA BOSANSKOG ČETVEROEVANĐELJA IZ SREĆKOVIĆEVE ZBIRKE
NOTES ON GLOSSES OF BOSNIAN FOURGOSPELS FROM ŠREĆKOVIĆ'S COLLECTIONS

Summary/Abstract: Marginalne glose bosanskog četveroevanđelja, koje je bilo u vlasništvu kako istaknutog tako i nesretnog predstavnika nacionalne škole srpske historiografije 19. stoljeća, te, najvjerovatnije nakon 1902. godine, izgubljeno u Narodnoj biblioteci u Beogradu, predmet su kontinuirane rasprave o njihovom dogmatskom svrstavanju, čime se ovaj rad neće detaljnije baviti. Zadovoljavam se tvrdnjom da nema sumnje u heretičko porijeklo glosa. Njihova odstupanja od sačuvanih Ἐϱωταποκϱίσεις sa istom tematikom, na čijim osnovama su nastale – zamjena Adama (čovjeka) dušama koje je Sotona prognao u ljudska tijela (пʌѣɴɴʜцʜ) i zamjena neutralnog imena svetog Ivana Krstitelja njegovim karakteriziranjem kao ʜвɑɴь водоɴосьць – te nauk o grijehu oštro upravljen protiv prakse ispovijedanja i pokajanja katoličkih misionarskih redova koji su djelovali u Bosni, govore nedvosmislenim jezikom, a cijeli tekst odiše duhom Bosanske crkve, čija se heretička slika ne može objasniti kao katoličko nerazumijevanje ortodoksne pravovjernosti. Predložena tumačenja teksta glosa prekoračuju u mnogo čemu granice koje filološki nalaz postavlja njihovom razumijevanju. S obzirom na to da je original izgubljen, rasprava se može voditi samo na osnovu teksta koji je objavio Speranski. Međutim, tekst glosa, kako ga nudi Speranski, sadrži određen broj očitih iskrivljenja s kojima temeljito jezičko istraživanje Herte Kune ni u jednom slučaju ne uspijeva izaći nakraj. Na pojedinim mjestima pomoć je djelomično jasna, djelomično je u sferi vjerovatnog, a na drugim se, u najmanju ruku, otvara mogućnost dubljeg razumijevanja teksta. Da to nije ostvarivo u svakom slučaju, proizlazi iz same prirode stvari. Gdje god i sljedeća razmišljanja ne dolaze do konačnog rezultata, bar pokušavaju obraditi filološku problematiku tako kako bi se definirao okvir za buduća razmatranja.

• Details
• Contents