Europske dihotomije
European dichotomies

Summary/Abstract: Ima li smisla postavljati još jedno pitanje na temu europske problematike? Na inflaciju djela čiji se naslovi kite imenicom »Europa« ili pridjevom »europski« ukazao je Remi Brague, i sam autor knjige Europa, rimski put (Brague, 1992., 9). Misliti Europu predstavljalo je zapravo izazov brojnim perima, a rijeke europske tinte izlijevale su se iz tintarnica istraživača. Ipak, teorijski diskurs uglavnom je sklon poistovjetiti Europu sa zapadnom sferom, stvarajući tako dva prostora, jedan unutar, drugi izvana, ostavljajući na taj način malene narode Srednje i Istočne Europe utaborene pred vratima Zapada. Narode koji se smatraju malenima ne zbog svoje veličine, već zbog njihove povijesne sudbine zbog koje su često visjeli iznad provalije, između postojanja i ništavila. »Njihovo postojanje ne predstavlja za njih sigurnost koja se podrazumijeva, već uvijek pitanje, okladu, rizik« (Kundera, 2005., 47). Ta druga Europa (Miłosz, 1964.) često je bila izvan kadra, izvan vidnog polja analitičara europske ideje. Prema Miłoszu, Europa je »izbjegavala spoznati sebe kao cjelinu, razlikujući među svojim stanovnicima pravu obitelj (zavađenu, ali ipak obitelj) od siromašne rodbine« (Ibid., 3).

• Details
• Contents