Preporod kao pitanje hrvatske državnosti, osuvremenjenja i uloga Bosne
Revival as a question of Croatian statehood, modernization and the role of Bosnia

Summary/Abstract: Od kraja XVIII. st. do danas u Europi i u SAD dogodile su se promjene kakve se ne pamte od vremena prelaska čovječanstva s lovne privrede na zemljoradnju. Te su promjene bitno utjecale na život europskih naroda, ali su prodrle i do najudaljenijih kutaka svijeta. Pod preporodom se kod nas obično razumijeva ilirizam, kao euforični pokret koji počinje s Disertacijom grofa Janka Draškovića do početka novoapsolutizma, dakle razdoblje od jedva dva desetljeća. U tom razdoblju zanati su se oslonili na stečevine prirodnih znanosti, prije svega nove matematike, pa su zajedno s trgovinom, doživjeli neslućeni procvat. Došlo je do razvitka nacionalne znanosti i to ne samo prirodne, nego i humanističke. Među humanističkim znanostima ističu se prije svega povijest i filologija. Književnost, koja je do tada bila zabava u velikaškim dvorcima ili sredozemnim komunama, sada postaje nacionalna. Proučava se jezik koji u većini nacija postaje oznaka nacije. Nacije sada donose suvremene zakonike s pojmom jednakosti pred zakonom. Drugim riječima u tom razdoblju nastaju suvremene nacije sa svojom osobnošću i nacionalna gospodarstva sa svojim interesima i sebičnošću. Dotada je nacija bila isto što i dinastija, sada nacija postaje narod kojemu dinastija nije nužna, ali suvremene nacije ne ukidaju uvijek monarhije, a najviše je njih ostalo baš u Europi. No one su sada ustavne monarhije.

• Details
• Contents