Staroegipatska votivna stela iz Muzeja Slavonije u Osijeku te položaj drugih bogova u vrijeme atonizma i utjecaj razdoblja Amarne na kasniju egipatsku povijest
Egyptian votive stele from the Museum of Slavonia in Osijek and the position of other gods during atenism and impact Amarna period on later Egyptian history

Summary/Abstract: U Arheološkom odjelu Muzeja Slavonije u Osijeku nalazi se kamena votivna stela s prikazom likova boga Ozirisa, te božica Neftide i Izide. Nalaz je vrlo zanimljiv zbog svoje provenijencije kao i mjesta nalaza. Pronađen na području Osijeka, rimske Murse, u Donjem gradu 1954. god. Muzeju Slavonije stelu je darovao B. Krauss. Gledajući u stelu u sredini se nalazi Oziris, desno božica Izida, a lijevo božica Neftida. U ovoj trijadi Oziris i Izida predstavljaju plodnost koji se očito na ovoj steli suprotstavljaju neplodnoj Neftidi koja je u početku bila i božica smrti. Ispod likova nalazi se uklesan tekst u dva reda. Prvi red govori o prikazanim božanstvima Ozirisu, Izidi i Neftidi, dok se u drugom redu iz oštećenog i nepravilno klesanog teksta može pročitati ime dedikanta “Pa dj” karakteristično za kasno egipatska imena, dok drugi dio riječi “Hrw pa hrd” odgovara imenu Harpokrat. Upravo je njegov kult bio raširen u vrijeme grčko-rimske povijesti Egipta. Kako je njegova sveta životinja bila sokol, na zabatu stele prikazana su sokolova raširena krila koja izlaze iz boga sunca Ra- sunčevog kruga, kao i dvije zmije. Spomenik je datiran u vrijeme vladavine Ptolemejevića koji Egiptom vladaju u razdoblju od 304. do 30. godine pr. Krista. Možemo pretpostaviti da je stela stigla s nekim vojnikom ili trgovcem iz Egipta u vrijeme Rimskog Carstva, a o međusobnim vezama i preuzimanju običaja i kultova govore mnogi nalazi s Istoka i Zapada. U srednjem Egiptu, oko 300 kilometara južno od današnjeg Kaira, na pola puta između drevnih gradova Memfi sa i Tebe, leži grad koji je uzrok mnogih rasprava još od kraja XIX. stoljeća. U XIV. st. pr. Krista taj je grad postao centar dramatične vjerske revolucije, koja zaokuplja povjesničare još od kada je grad otkriven 1877. godine. Danas je taj grad poznat pod nazivom Amarna ili Tell el Amarna, no prije 30 stoljeća zvao se drugim imenom, Akhetaton – Grad Atona. Grad je izgrađen od strane Amenhotepa IV. (Ekhnatona) s ciljem da postane središte štovanja nove vjere – Atonizma, koja je predstavljala vjerovanje u glavnog boga Atona. Ovaj period egipatske povijesti danas nam je poznat kao razdoblje Amarne. Jedna od najčeš ćih tema rasprava vezanih za razdoblje Amarne jest ustaljeno vjerovanje da je u ovom razdoblju postojala sustavno organizirana državna zabrana svih ostalih egipatskih bogova, osim spomenutog Atona. No je li to uistinu bilo tako? Postoje dokazi koji upućuju da je takva interpretacija preuveličana, te da je zabrana bila ograničena na relativno mali krug tradicionalnih egipatskih bogova. Sagledavanjem položaja ostalih bogova u vrijeme Atonizma može se doći do zaključka da sveobuhvatna zabrana ostalih božanstava nikada nije bila na snazi u razdoblju Amarne. Nadalje veoma je česta tvrdnja da je razdoblje Amarne i sve što je povezano s njim izbrisano sa smrću Amenhotepa IV. (Ekhnatona), no je li to konačna priča? Što se dogodilo s bogom Atonom, nakon smrti Amenhotepa IV. (Ekhnatona), te posljedično kako je završio Akhetaton koji je izgrađen isključivo za potrebe štovanje spomenutog boga? Autori će pokušati prezentirati cjelokupniji pogled, propitkujući ustaljene teorije te uzimajući u obzir manje poznate aspekte, koji su dosta nepravedno prečesto zanemareni.

• Details
• Contents