Nastavak aktivnosti unutar strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH u svjetlu Briselskog protokola (10. 09. 2015)
Continuation of activities within the structured dialogue on justice between the EU and BiH in the light of the Brussels Protocol (10/09/2015)

Summary/Abstract: Koncept pravosudne reforme u Bosni i Hercegovini počeo je 1998. godine i do danas nije zaokružen. Od samog početka u proces reforme pravosuđa u BiH bila je uključena i međunarodna zajednica. Zahvaljujući njoj su zabilježeni određeni pozitivni trendovi. Koncept je kreiran zajedničkim naporima međunarodne zajednice i domaćih institucija u početnom periodu da bi se, zbog loših rezultata, proces reforme nastavio intezivnijim zalaganjem stranaca koji su inicirali kreiranje strukturiranog dijaloga pod pokroviteljstvom EU. Strukturirani dijalog o pravosuđu između EU i BIH, kao način dalje konsolidacije nezavisnog, nepristrasnog, efikasnog i odgovornog pravosudnog sistema u skladu sa evropskim standardima, započeo je kao pregovarački dijalog između RS-a i EU s ciljem da RS povuče odluku o tada najavljenom referendumu o (ne)podržavanju rada Suda i Tužilaštva BiH. Legitimitet i ustavnost državnih pravosudnih institucija (Suda BiH, Tužilaštva BiH i VSTV-a BiH), koje su nastale kao rezultat ranije provedenih reformskih procesa, sve je češće kritikovan. Otvoreno osporavanje državnih institucija, ne samo da je usporilo dalji proces pravosudne reforme, nego je ugrozilo i do tada postignute rezultate. Upravo je to jedan od razloga da je 2011. godine započeo strukturirani dijalog o pravosuđu između EU i BiH. To je institucionalni mehanizam u okviru kojeg se rješavaju pravosudna pitanja u zemljama koje se nalaze u procesu sticanja uslova za pridruživanje EU. U konačnici odluka o raspisivanju refereduma u RS-u povučena je zbog otvaranja strukturiranog dijaloga i mogućnosti pregovora o reformi pravosuđa, ali nije obustavljeno osporavanje državnih pravosudnih institucija nego se samo primirilo. O tome svjedoče i događaji iz 2013. godine nakon što je presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Maktouf i Damjanović iz jula 2013. godine prouzrokovala nova osporavanja Suda i Tužilaštva BiH. Ova presuda stvorila je tenzije među pravosudnim institucijama i iskorištena je za aktueliziranje osporavanja državnih pravosudnih institucija, ali i osnovnih principa sudske nezavisnosti koji su dostignuti procesom reforme. Ipak do kulminacije je došlo tokom 2015. godine jer je u julu 2015. godine Narodna skupština RS-a usvojila odluku o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH. Polemika oko neustavnosti referenduma koja je otvorena još 2011. godine ponovno je aktuelizirana. Čini se da je 2011. godine najavljeno donošenje odluke o raspisivanju referenduma u RS-u spriječeno otvaranjem strukturiranog dijaloga o pravosuđu, dok se 2015. godine sve ponovilo s razlikom da je ovaj put izostalo povlačenje odluke ali nije izostalo uplitanje međunarodne zajednice.

• Details
• Contents