Dinamika humano-božanstvene civilizacije s osvrtom na stanovišta Bernarda Luisa
Dynamics of Human-Divine Civilization with an Overview of Bernard Lewis' Standpoints
Author(s): Mirsad HadžajlićSubject(s): Social Philosophy, History of Islam, Sociology of Religion
Published by: Centar za religijske nauke "Kom"
Keywords: humanity;Islamic civilization;scientific objectivity;mythology;divinity;
Summary/Abstract: Objektivna naučnoistraživačka evaluacija donedavno vodeće civilizacije svijeta, dakle islamske civilizacije, na temelju istraživanja čuvenog islamologa Bernarda Luisa, pokazuje njen kolaps, kako u oblasti vojne i ekonomske moći tako i u oblasti kulture i nauke. Pogotovu je izgleda islamska civilizacija sa svojim inherentnim podvajanjem u tri kategorije ljudi - musliman-nemusliman, rob-gospodar, žena-muškarac - daleko prevaziđena modernim društvenopolitičkim učenjem o slobodnom i građanskom društvu, ljudskim pravima, toleranciji i slično. Kroz jedno filozofsko razmatranje čovjekova bića kao takvog, ovaj rad dolazi do definicije čovjeka koja je, naravno, prihvatljiva, kako sa čisto racionalnog i neposredno spoznajnog stanovišta tako i sa stanovišta tradicionalnih teza o čovjeku. Oba ova izvora spoznaje pokazuju da čovjek, kao u biti božansko biće - koje može da bude pod utjecajem sotone, pa i sotonsko biće - zapravo obitava, odnosno njegova bit egzistira, u mitološkom svijetu. Budući da suvremeni naučnoistraživački standardi odbacuju mitološko kao nenaučno, ma kako precizne i objektivne analize da nude, u stvari se, kao takvi, ne mogu primijeniti u humanističkim, pogotovu u religijskim, naukama. Prema mitološkom opisu svijeta, iako je sam Bog dao sotoni mogućnost djelovanja protiv čovjeka, ipak je prije toga dao čovjeku mogućnost pokazivanja i dokazivanja svoje superiornosti. U tom smislu se islamska civilizacija pojavljuje kao civilizacija humanocentrične božanstvenosti i teocentrične humanosti; ako ima podvajanja, to je samo da se pospješi ta humanost i da se zaštiti od sotonskog antihumanog zagovaranja i spletkarenja. Dakle, islamska čovjekoljubiva civilizacija je, manjim ili većim intenzitetom, postojala i postoji u svakom kutku povijesti i svijeta gdje postoji briga, učenje i rad da se očuva i unaprijedi božanstvenost čovjekova bića. Ovaj rad iznosi dokaze da je ta božanstvenost mjeriva standardima empirijske znanosti i da je moguće i zaštititi je i u jednom svehumanom pregnuću raditi na njenom intenziviranju.
Journal: Kom: časopis za religijske nauke
- Issue Year: III/2014
- Issue No: 1
- Page Range: 131-161
- Page Count: 30
- Language: Bosnian