POLOŽAJ I DJELOVANJE BOŠNJAČKE EMIGRACIJE IZ BiH U SRBIJI KRAJEM XIX I POČETKOM XX STOLJEĆA
POSITION AND ACTIVITY OF BOSNIAN MUSLIM EMIGRATION FROM BOSNIA AND HERZEGOVINA IN SERBIA IN LATE XIX-th CENTURY AND THE BEGINNING OF XX-th CENTURY

Summary/Abstract: Balkan je u XIX stoljeće ušao kao, potencijalno, jedinstvena cjelina koja je u odnosu na Zapad bila Istok, a izašao iz njega, rascijepljen, kao područje koje, još uvijek u odnosu na Zapad, nije bilo ni Istok, ni Zapad, nego nešto između.1 Multietnički kolorit Balkana je remetio planove prostim kategorizacijama. Antiorijentalizam je bio veoma značajan rastegljivi ideološki okvir izmišljanja prošlosti, a graničarstvo njen misionarski segment. Sve do okončanja balkanskih ratova bila je to odbrambena ideologija slavenskih hrišćanskih naroda protiv Osmanskog carstva. “Turci” su dugo bili kostur balkanskih “oslobodilačkih mitova” i kolektivnog pamćenja koje je uticalo i na historiografiju. Pamćenje djeluje na naučno proučavanje prošlosti, ne samo kao istraživački prioritet, nego i kao pozadina osjećajnih mjesta sjećanja. Izmišljena monolitna prošlost je zato nadvladavala diferencirane i višeslojne historijske slike.2 Opasno je svako jednoznačno svođenje historijskog totaliteta na samo jednu dimenziju. Multiperspektivnim pristupom historiji razbija se predstava da u njoj postoji samo jedna istina, što je osnova svakog autoritarnog mišljenja. U shvatanju historije ni naredbe niti konsenzusi nisu mogući.

• Details
• Contents