Grb Zagorja i njegov odnos s grbom Dalmacije
Zagorje coat of arms and its relationship with the coat of arms of Dalmatia

Summary/Abstract: U radu je istražen i obrađen grb Zagorske kneževine (grofovije) od prve pojave do kraja prve polovice XVI. stoljeća do kada se javlja u trenutačno dostupnim grbovnicima. Strana arhivska građa (grbovnici) je s aspekta grba Zagorja po prvi puta sistematizirana, istražena i obrađena, a najveći se njezin dio prvi puta iznosi pred našu znanstevnu javnost ukazujući na značaj stranih heraldičkih izvora i važnost tamo sadržanih podataka za domaću povijesnu znanost. Istraženi su svi do sada poznati heraldički izvori grofova Celjskih u kojima se javlja grb Zagorja: dvanaest stranih grbovnika, šest pečata i jedan primjerak kamene plastike. Zagorska heraldika Jana Vitovca istražena je na temelju tri trenutačno poznata pečata, jedne povelje i jednoga primjerka kamene plastike. Osim pečata i kamene plastike kao apsolutno vjerodostojni izvori utvrđena su dva izvorna grbovnika Bratovštine sv. Krištofa u Arlbergu, te oni izrađeni na temelju podataka iz izvornika i to jedan kasniji izrađen u samoj Bratovštini i još dva izrađena drugdje. Grbovnici sekundarnoga karaktera su oni koji donose promijenjenu boju zagorskoga štita i imaju različit stupanj vjerodostojnosti: četiri ranija zadržavaju izvorni ukras grba, a tri kasnija iz Grünenbergova kruga ga mijenjaju i drukčije nazivaju zagorski posjed. Kronološko sistematiziranje i izlaganje građe omogućilo je utvrđivanje dvaju inačica izvornoga grba Zagorja (čime je trenutak same pojave zagorskoga grba pomaknut za tridesetak godina unaprijed u odnosu na dosadašnje znanstveno stajalište), njihovih razlikovnih znakova u odnosu na gotovo istovremeno nastali grb Dalmacije u grbovniku Gelre, prijenosa grba iz neslužbene u službenu heraldiku (iz grbovnika na pečate), te njegove kasnije mijene. Istovjetnost grbova Zagorja i Dalmacije odredila je potrebu istraživanja njihova međusobnoga odnosa. U tom je kontekstu i u političkom smislu definiran povod usvajanja takvoga zagorskog grba i trenutak dešavanja koji se poklapa s podatcima iz izvorne građe. Obavljeno je istraživanje grbovnika Gelre, najranijega koji donosi grb Dalmacije, života njegova autora, dužnosti koje je obavljao, političke orijentacije njegovih seniora i heraldičkih djela koja je napravio. Takvim je istraživanjem, uz konzultiranje još sedam općepoznatih i referentnih grbovnika, utvrđeno dvadeset do trideset godina kasnije vrijeme izrade grbovnika i unošenja dalmatinskoga grba u odnosu na dosadašnje znanstveno stajalište, ali ipak još uvijek nekoliko godina prije pojave zagorskoga grba. Međusobno djelovanje grbova Dalmacije i Zagorja istraživano je i utvrđeno u službenoj heraldici kralja i cara Sigismunda, epizodi iz doba cara Fridrika III. i grbovnicima iz Grünenbergova kruga.

• Details
• Contents