Naslijeđe savremene filozofske antropologije
The legacy of contemporary philosophical anthropology

Summary/Abstract: Savremena filozofska antropologija nije mogla nastati neovisno od prethodnih misaonih tokova. Ona, zapravo, predstavlja njihov radikalno kritički izraz o biti ljudskog bića. Drugim riječima, ideja o stvaranju cjelovite slike čovjeka i specifičnostima njegovog bića, formirana, kako neki žele prikazati, kao disciplinarno, odnosno orijetacijsko mišljenje, značila je radikalan obrat u savremenoj filozofiji. Ta je ideja nastala na temelju brižljivog i duboko kritičkog prosuđivanja o dometima i granicama misaone tradicije i veoma bogatih uvida stečenih u znanstvenoempirijskim istraživanjima. Naravno, njeno iskazivanje, u svojoj biti, značilo je pokušaj transcendiranja raznih formi "izama", filozofskih i znanstvenih, artikuliranih tokom povijesti filozofskog i znanstvenog mišljenja. Bilo je potrebno da se iz labirinta filozofskog i znanstvenog nazora kristalizira ona filozofska disciplina, ili orijentacija, koja će imati za cilj da ljudsko biće sagleda u svim njegovim aspektima. To je nedostajalo cijeloj misaonoj tradiciji. Iz tog labirinta izlazi filozofska antropologija, u kojoj dominira ideja o potrebi svestranog sagledavanja monopola ljudskog bića u odnosu na životinje. Stoga nije čudno što u njoj prisustvuju neke teme onih mišljenja o kojima iskazuje svoj kritički sud.

• Details
• Contents