Ka pozitivnim praksama 5: Izvještavanje medija u 2017. godini o LGBTI temama u Bosni i Hercegovini
Towards positive practices 5: Media coverage in 2017 on LGBTI topics in Bosnia and Herzegovina

Summary/Abstract: Analiza predstavlja pregled praćenja izvještavanja o LGBTI temama u medijima u Bosni i Hercegovini, koji sedmu godinu zaredom objavljuje Sarajevski otvoreni centar. Analizom se prati nivo doprinosa medija u borbi protiv diskriminacije i povećanja vidljivosti LGBTI osoba u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru. U 2017. godini praćena su 62 medija: elektronska (radio – 3 i televizija – 14), štampana (dnevne novine, sedmični i dvosedmični magazini – 20) te online (news portali i portali štampanih medija – 25). Ukupno, u svim medijima objavljeno je 2073 teksta/priloga, i to u štampi – 639 tekstova, na televiziji – 96 priloga i u online medijima – 1338. Štampani medij koji je najviše izvještavao o LGBTI temama bio je Oslobođenje – 98, od televizijskih stanica Federalna televizija – 25, a od online portala Avaz.ba – 176. Najveći broj vijesti ticao se predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, koji je od početka godine zauzimao ogroman prostor u medijima, a u kontekstu prava LGBTI osoba je često spominjan kroz različite negativne izjave i ograničavanje prava LGBTI osoba. Pored Donalda Trampa, mediji su pisali o autovanom gej premijeru Irske, o slučaju Čelsi Mening, o smrti tvorca LGBTI zastave Gilbertu Bakeru, putovanjima pape Franje i izjavama koje je davao u vezi LGBTI osoba, o čečenijskim logorima za homoseksualce. Kroz tabloide i različite objave koje smo okarakterisali kao senzacionalističke izvještavalo se o promjeni spola različitih ljudi iz svijeta. Trans osobe su kroz ove objave predstavljane objektivizirano, kroz prizmu vjerovali ili ne, možete li vjerovati da su izgledali ovako i sl. U vijestima iz regije se najviše izvještavalo o novoimenovanoj premijerki Ani Brnabić, paradama ponosa u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, donošenju zakona o istospolnom braku u Sloveniji, napadu na klub SuperSuper u Zagrebu, kao i različitim političkim izjavama koje su dolazile kako od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, tako i od predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, ali i drugih političkih zvaničnika_ca. Iz Bosne i Hercegovine se najviše izvještavalo o protestnom skupu koji je održan u maju, tematskoj sjednici koja je bila u Parlamentarnoj skupštini BiH, konferencijama i treninzima koje je organizovao Sarajevski otvoreni centar, Festivalu queer filma Merlinka u Sarajevu, te inicijativama za zakonske promjene koje su se dogodile u toku godine a koje su se ticale prava LGBTI osoba. Jedan dio medijskih objava se direktno ticao i prava interspolnih osoba u BiH. U 2017. godini je zabilježeno i rekordno povećanje medijskog izvještavanja. U 2016. godini ukupan broj medijskih objava je bio 1299, dok je u 2017. godini povećan na 2073. U online medijima još uvijek je primjetan najveći broj agencijskih vijesti, po principu copy-paste, te zbog toga i dalje postoji nesrazmjer između pozitivnih i negativnih objava. Takođe je primjetno da postoji veliki broj i senzacionalističkih objava, koje nerijetko objektifikuju LGBTI osobe, pogotovo transrodne žene. Ove godine je povećan broj negativnih tekstova u online medijima, u usporedbi s prethodnom godinom. U televizijskim informativnim emisijama još uvijek se izvještava samo povodom nekih događaja, te nema inicijative da se pokreću teme vezane za prava LGBTI osoba. Zaključak od ove godine jeste da javni događaj koji je po karakteru sličan paradi ponosa privlači najviše medijske pažnje. Tako je za vrijeme protestnog skupa u maju zabilježen rekordan broj televizijskih ekipa na mjestu događaja. Možemo zaključiti da su novinari i novinarke propustile šansu da o medijski zanimljivim, a svakako višestruko važnim temama pišu angažovano i istraživački. Većina tekstova i o Međunarodnom festivalu queer filma Merlinka i o zabrani održavanja okupljanja povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije spada u kategoriju neutralnih priloga. Naime, neutralno je ocijenjen prilog u kojem se odgovara na novinarska pitanja ko, šta, kad, gdje, kako, bez dubljeg ulaženja u problematiku i bez komentara odnosno ličnog doprinosa autora_ice priloga. To su većinom agencijske vijesti koje izvještavaju o dešavanjima ili prenose obavještenja za medije različitih organizacija ili pojedinaca_ki. Također, neutralnim su ocijenjene male vijesti i ankete, izjave dana, odnosno prilozi koji su prostorno ograničeni da bi bili društveno angažirani. Naravno, i ove kratke forme morale su zadovoljiti kriterije korektnosti izvještavanja. Budući da smo u 2016. godini počele pratiti i medijske objave vezane za interspolne osobe, važno nam je naglasiti da su mediji sporadično počeli izvještavati i o interspolnim osobama, nevidljivosti i problemima na koje one nailaze. Za sada su uglavnom u pitanju prenošenja saopštenja za javnost ili izvještavanja sa događaja koje je organizovao Sarajevski otvoreni centar, kao npr. konferencija u februaru, na kojoj je gošća bila aktivistkinja za interspolna pitanja, tako da su neki mediji iskoristili priliku da urade intervju s njom. Pozdravljamo činjenicu da mediji prate i izvještavaju o aktivnostima organizacija civilnog društva koje se bave pravima LGBTI osoba. I ovom analizom je potvrđena hipoteza da je veća vidljivost aktivističkih organizacija, aktivista_kinja i LGBTI osoba preduslov veće vidljivosti LGBTI tema u medijima, čime se dodatno potcrtava važnost novinarske odgovornosti, etike i profesionalnosti, jer bi izvještavanje trebalo da afirmiše građansku hrabrost ovih javnih istupanja.

• Details
• Contents