Republika Hrvatska kao dio Zapadno-balkanske rute: tri mjeseca na tri lokacije s izbjeglicama i migrantima u Hrvatskoj
Republic of Croatia as a part of Western-Balkan route: three months on three locations with migrants and refugees in Croatia
Author(s): Jasna BarberićSubject(s): Regional Geography, International Law, Politics and society, Migration Studies, Inter-Ethnic Relations
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Migrants and refugees; Croatia; West Balkan; Migration crisis; Route of migration;
Summary/Abstract: Masovno kretanje izbjeglica i migranata koje je započelo 2015. predstavlja najveću izbjegličku krizu poslije Drugog svjetskog rata u Europi. Time je rat na području bivše Jugoslavije koji je trajao od 1991. do 1995. i koji je do tada predstavljao najveću izbjegličku krizu poslije Drugog svjetskog rata u Europi, “gurnut” na drugo mjesto. Izbjeglice i migranti iz Sirije i zemalja Sjeverne Afrike dolazili su u Europu različitim putevima, tzv. rutama u većem broju još od 2014. Međutim, 2015. je bila krizna i prijelomna godina jer je više od milijun izbjeglica i migranata stiglo u Europu. Više od 800.000,00 izbjeglica i migranata stigli su preko Egejskog mora iz Turske u Grčku, što predstavlja 80 posto svih osoba koje su nezakonito ušle u Europu u 2015. Na vrhuncu izbjegličke krize u ljeto 2015, u Grčku je svaki dan stizalo 10.000,00 izbjeglica i migranata. Svaka druga osoba koja je prešla Sredozemno more u 2015, otprilike pola milijuna ljudi, bili su Sirijci koji su pobjegli od rata u njihovoj zemlji. Afganistanci su činili 20 posto i Iračani sedam posto u ukupnoj populaciji. Od Grčke preko Makedonije, Srbije i Hrvatske prema Sloveniji i dalje Austriji vodila je tzv. Zapadnobalkanska ruta. Ova ruta zatvorena je 9. ožujka 20166. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske izdalo je 24. siječnja 2017. priopćenje da je kroz Hrvatsku tijekom migracijske krize od 16. rujna 2015. do 9. ožujka 2016. prošlo 658.068 osoba. Ovaj rad daje uvid u izbjegličko-migracijsku krizu u Hrvatskoj kao dijelu Zapadno-balkanske rute. Prikaz se temelji na neposrednom opažanju događaja za vrijeme mojeg boravka od 15. rujna do 15. prosinca 2015. na terenu s izbjeglicama i migrantima kao i na mojem stručnom znanju o izbjegličkom odnosno azilnom pravu. Provela sam tri mjeseca na tri najvažnije lokacije na kojima su bili smješteni izbjeglice i migranti: na graničnom prijelazu Tovarnik gdje se ulazilo u Hrvatsku iz Srbije, Privremenom prihvatnom tranzitnom centru Opatovac i Zimsko prihvatno-tranzitnom centru u Slavonskom Brodu .
Journal: Sveske za javno pravo
- Issue Year: 8/2017
- Issue No: 30
- Page Range: 86-91
- Page Count: 6
- Language: Bosnian, Croatian, Serbian