On the Early Development of Prehistoric Metallurgy in Southern Transdanubia
On the Early Development of Prehistoric Metallurgy in Southern Transdanubia
Author(s): Istvan EcsedySubject(s): Archaeology, Social history, Ancient World, Social development
Published by: Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine
Keywords: Southern Transdanubia; development of metallurgy; metal production; copper processing; social development; metal jewelry; metal utensils;
Summary/Abstract: Ovdje se posebno radi o praistorijskoj metalurgiji u oblasti Mecsek gorja. Pri tome je važna dilema da li je u pitanju kulturna difuzija ili nezavisan pronalazak ovog procesa u samoj oblasti. Naravno, uvijek je izuzetno važna eksploatacija i '’korištenje sirovinske baze u okolnom području, a stalno se uzimao u obzir — od ranog neolita do bakarnog doba — i uticaj Bliskog istoka na kulturni razvoj jugoistočne Evrope. Prve izrađevine od prirodnog bakra — malahita u Transilvaniji su zabilježene još u ranom neolitu, više ih ima u srednjem neolitu, dole je Ida Bognâr Kutziân' obradila sve takve nalaze iz mlađeg neolitskog doba. U početku metalurške djelatnosti treba računati sa dugim periodom slučajnih eksperimenata na osnovi lokalnih sirovina. Važan je u ovom smislu lokalitet Zengovârkony sa odgovarajućom nekropolom u kojoj su ustanovljene izrađevine od azurita i malahita. Među tim izrađevinama je uglavnom zastupljen nakit, kao što su razne perle, prstenje i narukvice od bakarne žice i si. J. Dombay smatra da se radi o importu, no ne treba nikako zaboraviti da se na Mecsek gorju, naročito na zapadnoj strani, nalaze naslage azurita i malahita i da je baš zbog toga u Zengövarkony nastao važan centar odgovarajuće proizvodnje. Sličan nakit — zrna i ostalo — poznat je i u susjednim nalazištima Pćcsvarad—Aranyhegy, Villânykövesd, Lânycsok i u naseljima Lengyel, Aszöd i dr. N. Kalics misli da koncentracija Lengyel-bakra u južnoj Transđanubiji duguje svoj nastanak baš rudnim sirovinama u oblasti Mecsek gorja. Donekle sličnu situaciju imamo u krugu kasnoneolitskih kultura karpatskog bazena (Tisza, Herpâly, Csöszhalom). Svugdje se javljaju cilindrična zrna, spiralno prstenje, narukvice od žice i dr., izrađene od maiahilne rude. Ova evidencija pokazuje distribuciju inicijalnog metalurškog metoda poslije slučajne i eksperimertlalne faze. Za veliku produkciju ovakvih izrađevina u kulturama Tiszapolgar -kasna Vinca Pločnik-Gumelnifa već se može reći da je u pitanju prava bakarnodopska produkcija. Može se, dalje, reći da kontinuitet tehnologije u metalurgiji karpatskog bazena (Cucuteni, Marica, Boian, Gumelnifa, Vinca) znači i kulturno-etnički kontinuitet.
Journal: Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
- Issue Year: 1990
- Issue No: 28
- Page Range: 209-231
- Page Count: 23
- Language: English