Odnos između filozofije i teologije u postmodernom dobu
The relationship between philosophy and theology in the postmodern age
Author(s): Muhammad LegenhausenContributor(s): Eldin Sejmen (Translator)
Subject(s): Comparative Studies of Religion, Philosophy of Religion
Published by: Fondacija “Baština duhovnosti”
Keywords: postmodemism; Filozofija; Filozofija religije; Komparativna analiza; Muhammad Legenhausen; postmoderna; teologija;
Summary/Abstract: Zamisao prema kojoj bi filozofija trebala biti u službi teologiji odbačena je na Zapadu od većine filozofa, ali i mnogih teologa, barem od perioda prosvjetiteljstva evropske misli. Ali umjesto da donese emancipaciju filozofije, rezultat je bio taj da je filozofija dobila položaj sluge svojoj vlastitoj djeci, naime, prirodnim i društvenim znanostima.Znanstveni realisti će određivati i samo biće na osnovu krajnjih naloga znanosti. Stoga, gdje ovo ostavlja vezu između filozofije i teologije? Mnogi tu vezu vide kao zauvijek prekinutu, a mnogi kršćanski teolozi smatraju to čak i prednošću za teologiju. Kako to oni vide, filozofija nikada i nije bila neka dobra sluškinja, jer je uvijek postavljala više pitanja nego što je rješavala.Naravno, ovakav stav nije nepoznat muslimanskim učenjacima. Vrlo lahko se mogu naći muslimani koji su sumnjičavi spram filozofije, posebice spram islamske filozofije. Postoje čak i oni, kao što je Gazali, koji su filozofiju optužili za blasfemiju i bogohuljenje. Drugi će se pak zadovoljiti s time da se filozofija bavi svojim vlastitim poslom i da se ne miješa u teološku doktrinu.Filozofija, međutim, odbija da bude ignorirana. Ona ima način da se nametne čak i onim teolozima koji bi željeli da filozofije jednostavno nestane. Filozofija pak optužuje one koji je negiraju za manjak razuma, a budućida proklamira da je razum ono što pravi razliku između čovjeka i drugih životinja, ova optužba svodi se na optužbu da su oni koji je zanemaruju niži od ljudi.Dakle, nakon uspona i pada pozitivizma, nakon što je filozofija proglašena sluškinjom prirodnih znanosti, nakon što joj je dodijeljen zadatak da počisti ostatke pitanja, filozofija se pojavljuje u novoj odori kao filozofija religije, skromno nudeći vlastita pitanja teologu. Površno gledano, većina ili veliki broj tih pitanja su ona koja su teolozima poznata već stoljećima: Kako se može dokazati egzistencija Boga? Kako Bog može znati šta ćeslobodni ljudi uraditi? Može li Bog načiniti toliko velik kamen da ga i On sam ne može dići? Kako vječni Bog može znati privremeni materijalni svijet? I pitanja slična ovima.
Journal: Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu
- Issue Year: I/2015
- Issue No: 1
- Page Range: 5-18
- Page Count: 14
- Language: Bosnian