Povezanost samopoštovanja i spola i agresivnosti kod studenata
Correlation between Self-Esteem, Gender, and Student Aggressiveness
Author(s): Erna Emić, Ljubica Tomić Selimović, Alija Selimović, Melisa Husarić, Alisa DivkovićSubject(s): Gender Studies, Educational Psychology, Psychology of Self, Behaviorism, Sociology of Education
Published by: Matica Hrvatska Tuzla
Keywords: Self-Esteem; aggressiveness; Gender;
Summary/Abstract: Osnovni cilj istraživanja je utvrditi mehanizme povezanosti između samopoštovanja i agresivnosti, te ispitati kakva je uloga spola u određenju agresivnosti. Istraživanjem su obuhvaćena 1073 ispitanika od čega je 554 (51.6 %) ispitanika ženskog spola, a 519 (48.4 %) ispitanika muškog spola. Starosna dob ispitanika kretala se od 18 do 32 godine (M=21,57, σ=3,01). U istraživanju su primijenjeni Upitnik za mjerenje agresivnosti A-87 (Keresteš i Žužul, 1992), Rosenbergova skala samopoštovanja (Rosen berg Self-Esteem Scale; Rosenberg, 1965) i Sociodemografski upitnik konstruiran za potrebe istraživanja. Ispitivanje je provedeno grupno, anonimno i nije bilo vremenski ograničeno. Kao modaliteti agresivnosti promatrani su fizička manifestna agresivnost, fizička latentna agresivnost, verbalna manifestna agresivnost, verbalna latentna agresivnost i indirektna agresivnost. Pokazalo se da je konstrukt samopoštovanja statistički značajno negativno povezan sa svim modalitetima agresivnosti, ali ni u jednom slučaju, samopoštovanje ne dijeli više od 5% varijanse bilo kog modaliteta agresivnosti (maksimalna povezanost iznosi r=-.22, p<.001). Metodom diskriminativne analize provjereno je može li se uz korištenje pet modaliteta agresivnosti predvidjeti spolna pripadnost. Vrijednost Wilksove lambde je statistički značajna (λ=.91; χ2=98.02, df=5, p<.001), što znači da kategorizacija ispitanika na muške i ženske na osnovu modaliteta agresivnosti ima osnove. Kategorizaciji ispitanika na muške i ženske najviše doprinose dva modaliteta agresivnosti: fizička manifestna agresivnost (β=.97) i verbalna latentna agresivnost (β= -.54). Na osnovu prediktorskih varijabli predikcija je, u odnosu na bazičnu vjerovatnoću, popravljena za oko 12% (ispravno je kategorizirano 62% ispitanika). Kategorizacija ženskih ispitanika je bolja (72%) u odnosu na kategorizaciju muških (50,1%). Dakle, kada je riječ o spolnim razlikama na agresivnosti, generalno se može konstatirati da su muški ispitanici nešto agresivniji u odnosu na ženske ispitanike, a fizička manifest na agresivnost je najzaslužniji prediktor kod kategorizacije.
Journal: Gradovrh - časopis za književno-jezična, društvena i prirodnoznanstvena pitanja
- Issue Year: 2018
- Issue No: 14
- Page Range: 219-229
- Page Count: 11
- Language: Bosnian