Evropa u mom gradu - O čemu pregovoramo i što nam pregovori sa EU donose?
Europe in my city - What are we negotiating about and what are the negotiations with the EU bringing us?
Contributor(s): Daliborka Uljarević (Editor)
Subject(s): Politics, Education, Law, Constitution, Jurisprudence, Media studies, Agriculture, Energy and Environmental Studies, Criminal Law, Governance, Labor relations, Economic policy, Environmental and Energy policy, Government/Political systems, International relations/trade, Security and defense, State/Government and Education, Economic development, EU-Accession / EU-DEvelopment, Financial Markets, Fiscal Politics / Budgeting, ICT Information and Communications Technologies, EU-Legislation, Corruption - Transparency - Anti-Corruption, Commercial Law, Transport / Logistics, Court case, Labour and Social Security Law
Published by: Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Keywords: Montenegro; EU; EU integration; public policies; adjustment; legislation; transparency; governance; economic development; economic policy; energy policy; health and labour; education; environmental policy; foreign relations; media;
Summary/Abstract: Crna Gora će proći do sada najzahtjevniji i najsloženiji put pregovora sa Evropskom unijom (EU). Činjenica da će pregovori početi poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbijednost, kao i da će ova poglavlja ostati otvorena do samog kraja, ukazuje na veličinu izazova sa kojim će biti suočena Crna Gora tokom pregovaračkog procesa. U publikaciji pred vama je kratak osvrt na ono čime će se veliki broj ljudi uključenih u pregovore po raznim osnovama, a posebno crnogorske nadležne institucije, baviti kroz usklađivanje crnogorskog pravnog okvira sa komunitarnom tekovinom EU, ali i kroz riješavanje raznih nivoa problema tokom cijelog procesa pregovora i nakon njih. Naša je namjera da približimo široj javnosti sadržaj pregovaračkih poglavlja projektujući ih na crnogorski model pregovora. Naime, jedna dimenzija ovog složenog procesa je to što će hiljade ljudi konkretno, dugo i naporno raditi na ispunjavanju preporuka EU i usklađivanju pravnog okvira sa standardima EU, odnosno izgradnji institucionalnih i demokratskih kapaciteta crnogorskog društva. Ali, druga, podjednako važna dimenzija jeste što će se paralelno svi građani i građanke Crne Gore, polako ali sigurno, kretati ka razumijevanju i prihvatanju konteksta koji će oblikovati pregovori po ovim poglavljima, a što će pratiti učinkovite reforme. Poglavlja su kreirana po društvenim oblastima i cio proces je vrlo precizno razrađen da prvo skenira stanje društva koje treba da postane punopravni član EU, kroz eksplanatorne i bilateralne sastanke, nakon kojih se kroz napredak i realizaciju akcionih planova dolazi do mjerila za otvaranje pojedinih poglavlja koje prati dalji napredak i efikasnost i efektivnost realizacije utvrđenih zadataka do dostizanja mjerila za zatvaranje pojedinih poglavlja. Ova procedura pregovora može asocirati i na pravila neke društvene igre. Ko prođe sve baze na koje naiđe pobijedio je. Lijepo bi bilo da su pregovori igra, ali oni su najzahtjevniji i najizazovniji proces sa kojim se crnogorske institucije sistema, pa i crnogorsko društvo, u cjelini suočavaju. Dešava nam se da stavljamo svoje kapacitete na provjeru na način koji nam do sada nije bio svojstven. Provjeravamo mogućnosti pune izgradnje institucionalnih kapaciteta, istražujemo sopstvene demokratske potencijale, suočavamo se sa razbijanjem tabua i predrasuda, otvaramo se za drugosti, postajemo spremni da preuzmemo odgovornost. Možda se nekom čini da smo ovo nekada ili makar nešto od ovoga već radili. Pokušaja jeste bilo, ali sistemskog pristupa izgradnji funkcionalne demokratije i nečega što kratko možemo definisati kao evropeizaciju društva zasigurno nije bilo. Danas i Unija ima brojne probleme, a posebno su izraženi problemi ekonomske prirode. Sumnjičavi bi mogli postaviti pitanje da li je uopšte opravdano kretati se ka evropskim integracijama, da li su iste možda prevaziđene? Kvalitet evropskih integracija je upravo u tome što je Unija uspjela da izgradi mehanizme demokratskog rješavanja svih pitanja. A taj kvalitet je vrlo potreban na ovim prostorima. EU nije samo uspješna ekonomska priča, ona je prije svega uspješna demokratska priča. Sve i da, hipotetički gledano, Crna Gora odustane od evropskih integracija, ona ne bi imala budućnost funkcionalne i prosperitetne demokratije bez pretresanja i izgradnje društveno-političke i ekonomske osnove na vrijednosnoj osnovi izgrađenoj u Uniji.
- E-ISBN-13: 978-86-85591-23-5
- Print-ISBN-13: 978-86-85591-23-5
- Page Count: 155
- Publication Year: 2012
- Language: Montenegrine
Predgovor
Predgovor
(Foreword)
- Author(s):Daliborka Uljarević
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:7-8
- No. of Pages:2
- Keywords:Montenegro; EU; integrations; negotiations; foreword;
- Summary/Abstract:Crna Gora će proći do sada najzahtjevniji i najsloženiji put pregovora sa Evropskom unijom (EU). Činjenica da će pregovori početi poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbijednost, kao i da će ova poglavlja ostati otvorena do samog kraja, ukazuje na veličinu izazova sa kojim će biti suočena Crna Gora tokom pregovaračkog procesa.
Pregovarački proces
Pregovarački proces
(Negotiation process)
- Author(s):Daliborka Uljarević
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, International relations/trade, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:11-14
- No. of Pages:4
- Keywords:Montenegro; EU; EU integrations; negotiation process;
- Summary/Abstract:Pregovori o pristupanju su pregovori o uslovima pod kojim država kandidatkinja pristupa Evropskoj uniji i njenim osnivačkim ugovorima, a koji se utvrđuju međunarodnim ugovorom između država članica Evropske unije i države kandidatkinje – tzv. Ugovorom o pristupanju.
Poglavlje 1: Slobodno kretanje roba
Poglavlje 1: Slobodno kretanje roba
(Chapter 1: Free movement of goods)
- Author(s):Nemanja Tepavčević
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Supranational / Global Economy, Economic policy, International relations/trade, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:17-19
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; economic policy; free movement of goods;
- Summary/Abstract:Jedna od zabluda vezanih za ovo poglavlje je da se zbog članstva u EU naša zemlja mora odreći svojih tradicionalnih brendova poput njeguškog pršuta ili raznih vrsta sireva koji se proizvode širom Crne Gore. Naprotiv: potpunim usklađivanjem crnogorskih proizvoda u oblasti standardizacije, nadzora tržišta i drugih oblasti vezanih za slobodno kretanje robe, podstiče se podizanje nivoa kvaliteta i bezbjednosti tih proizvoda. Od ovakvog pristupa koristi će imati i potrošači jer će im se dostavljati kvalitetna i sigurna roba, kao i proizvođači jer će svoje proizvode moći da plasiraju na EU tržište bez ikakvih prepreka i time promovišu i crnogorska dobra.
Poglavlje 2: Slobodno kretanje radnika
Poglavlje 2: Slobodno kretanje radnika
(Chapter 2: Free movement of workers)
- Author(s):Nemanja Tepavčević
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Labor relations, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment, Human Resources in Economy
- Page Range:21-23
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; economic policy; labour policy; free movement of workers;
- Summary/Abstract:Rasprostranjeno je uvjerenje da mobilizacija radnika zahtijeva komplikovanu zakonsku proceduru, što nije u potpunosti tačno. Ovo poglavlje reguliše i pravo na prebivalište na teritoriji cijele EU, kao i sva druga prava koja proizilaze iz principa slobodnog kretanja radnika. Time će crnogorski građani i građanke imati jednake radne uslove, poreze i socijalnu sigurnost kao svaki građanin i građanka EU, odnosno moći će se slobodno zaposliti u svim zemljama Evropske unije, bez posebnih radnih dozvola i odobrenja. No, zemlje EU mogu odlučiti da upotrijebe svoje pravo i zadrže izvjesna ograničenja, odnosno da primijene restriktivne mjere i da u skladu sa svojim nacionalnim pravima spriječe ulazak radnika/ca i to u periodu od dvije, pet ili sedam godina. To isto pravo ima i nova članica.
Poglavlje 3: Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga
Poglavlje 3: Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga
(Chapter 3: Right to establish a company and freedom to provide services)
- Author(s):Nemanja Tepavčević
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Business Economy / Management, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:25-27
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; economic policy; establishing a company; services providing freedom; rights; regulations;
- Summary/Abstract:Jedna od predrasuda koja je obilježila prethodnu rundu proširenja a vezana je za oblast slobode pružanja usluga, poznata je pod fenomenom “poljskog vodoinstalatera”. Naime, građani i građanke Francuske strahovali su da će biti preplavljeni jeftinom radnom snagom iz siromašnijeg, istočnog dijela kontinenta koja bi pružala usluge za znatno niže cijene čime bi francuska privreda izgubila profit. Poljaci i drugi istočno-Evropljani, s druge strane, plašili su se da će izgubiti sopstvenu radnu snagu. Međutim, do toga nije došlo. Statistički podaci ukazuju da se Poljaci i državljani drugih novih članica EU, u posljednje vrijeme, masovno vraćaju u svoje matične zemlje sa novostečenim radnim iskustvom u drugim zemljama EU i time doprinose jačanju privrede u svojim zemljama.
Poglavlje 4: Slobodno kretanje kapitala
Poglavlje 4: Slobodno kretanje kapitala
(Chapter 4: Free movement of capital)
- Author(s):Nemanja Tepavčević
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Business Economy / Management, Economic policy, International relations/trade, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:29-31
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; economic policy; free movement of capital; Montenegro;
- Summary/Abstract:Jedna od predrasuda koja se često čuje kad god se spomene neka velika evropska kompanija i njeno interesovanje za crnogorsko tržište jeste da to predstavlja opasnost za naša preduzeća i njihov dalji razvoj. Značajan broj je onih koji smatraju da kompanije sa prostora EU imaju veliku finansijsku moć i da će kupovinom kapitala u Crnoj Gori uništiti crnogorska preduzeća, bilo kroz smanjenje proizvodnje, otpuštanje radnika ili kroz onaj vid konkurentnosti čiju dinamiku slična crnogorska preduzeća ne mogu ispratiti. Činjenica je da evropski kapital postoji već dugi niz godina u Crnoj Gori, da nije uništio crnogorska preduzeća, da raste i da je u 2010. pola stranih direktnih investicija u Crnoj Gori predstavljalo investicije iz EU.
Poglavlje 5: Javne nabavke
Poglavlje 5: Javne nabavke
(Chapter 5: Public procurement)
- Author(s):Marko Sošić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment, Public Finances, Corruption - Transparency - Anti-Corruption
- Page Range:33-35
- No. of Pages:5
- Keywords:EU; economic policy; public finances; public procurement; transparency;
- Summary/Abstract:Jedna od predrasuda građana i građanki Crne Gore u odnosu na EU jeste da će proces javnih nabavki ići na štetu građana, posebno ako se proširi mogućnost da više stranih kompanija učestvuju u tom procesu, da će preovladati interes tih kompanija a ne javni interes, kao i da nije moguće ograničiti zloupotrebu javnih ovlašćenja na štetu javnog interesa u postojećim društveno-političkim okvirima. Ali, kao što je već rečeno, EU je ustanovila određena načela (nediskriminacije, jednakog tretmana, transparentnosti, proporcionalnosti, uzajamnog uvažavanja) i standarde koji se moraju primjenjivati u svim postupcima javnih nabavki i jednako prema svim učesnicima tog postupka, a isti je pod priličnom pažnjom institucija EU, čime se značajno sužava prostor za zloupotrebe.
Poglavlje 6: Privredno pravo
Poglavlje 6: Privredno pravo
(Chapter 6: Commercial Law)
- Author(s):Tamara Milaš
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Economic policy, Law on Economics, EU-Accession / EU-DEvelopment, EU-Legislation, Commercial Law
- Page Range:37-39
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; law on economics; commercial law; EU integrations; Montenegro;
- Summary/Abstract:Za privredno pravo se veže predrasuda koja kaže da EU institucije nijesu sposobne ni voljne da se bave crnogorskom privredom niti da se bore protiv „očuvanog crnogorskog monopola“ iz bivšeg komunističkog perioda. Međutim, privredno pravo Crne Gore je postiglo značajne rezultate u harmonizaciji sa acquis-em EU. Isto tako, acquis u ovoj oblasti sadrži jasna pravila o zahtjevima objavljivanja, formiranju, održavanju i promjeni kapitala, pripajanjima i podjelama, ponudama za preuzimanje i pravima akcionara, kao i principima korporativnog upravljanja.
Poglavlje 7: Pravo intelektualne svojine
Poglavlje 7: Pravo intelektualne svojine
(Chapter 7: Intellectual Property Law)
- Author(s):Marko Sošić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Law, Constitution, Jurisprudence, Criminal Law, EU-Accession / EU-DEvelopment, EU-Legislation
- Page Range:41-43
- No. of Pages:3
- Keywords:Intellectual property law; EU; EU integration; Montenegro;
- Summary/Abstract:Na pomen veće regulacije u oblastu prava intelektualnog vlasništva i njenog značaja za obične građane i građanke Crne Gore, često se misli samo na kraj besplatnog preuzimanja raznih licenciranih softvera, muzike, filmova, knjiga i dr. za što će biti predviđene stroge kazne i efektivan monitoring. Međutim, unaprijeđenje zakonskog okvira i prakse u ovoj oblasti, značiće i zaštitu interesa crnogorskih potrošača. To znači i smanjenu mogućnost da kupljeni proizvodi zaista ne potiču od proizvođača čiju etiketu nose, odnosno zaštitu potrošača od plaćanja visokih cijena za krivotvorenu robu.
Poglavlje 8: Politika konkurencije
Poglavlje 8: Politika konkurencije
(Chapter 8: Competition Policy)
- Author(s):Marko Sošić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:45-47
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; integrations; competition policy; economy; Montenegro;
- Summary/Abstract:Građani i građanke Crne Gore, kroz prilično izazovna iskustva tranzicijskog procesa, često gledaju na ulazak evropskih kompanija kao na kapital koji će uništiti crnogorska preduzeća, spojiti ih sa centralama evropskih kompanija i time uspostaviti monopol na našem, ionako oslabljenom tržištu. Međutim, ovo se ne može desiti, jer je evropskim pravilima jasno određena zaštita od sklapanja sporazuma među preduzetnicima, koji bi za cilj imali dogovor oko cijena, te ograničavanje proizvodnje i uspostavljanje monopola. EU institucije i njihova pravila čine strukturu koja vodi antimonopolsku politiku u cilju zaštite svakog preduzeća.
Poglavlje 9: Finansijske usluge
Poglavlje 9: Finansijske usluge
(Chapter 9: Financial Services)
- Author(s):Jelena Žugić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment, Financial Markets
- Page Range:49-51
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; integrations; financial services; Montenegro;
- Summary/Abstract:Iako je zbog ekonomske krize tendencija u svim članica EU da se starosna granica za odlazak u penziju povećava, u Uniji ne postoji jedinstvena granica godina života i rada za odlazak u penziju, već svaka država to određuje za sebe. Primjera radi, žene u Slovačkoj stiču pravo na penziju sa 55 godina starosti, dok je u Finskoj ta granica 68 godina.
Poglavlje 10: Informaciono društvo i mediji
Poglavlje 10: Informaciono društvo i mediji
(Chapter 10: Information society and media)
- Author(s):Chiara Gaia Iascone
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Media studies, Communication studies, EU-Accession / EU-DEvelopment, Marketing / Advertising, ICT Information and Communications Technologies
- Page Range:53-55
- No. of Pages:3
- Keywords:information society; media; EU; EU integrations; Montenegro;
- Summary/Abstract:Poglavlje 10 sadrži pravila koja omogućuju efikasno funkcionisanje zajedničkog tržišta u području telekomunikacionih usluga i mreža, kao i njihovu promociju, razvoj i širu dostupnost. Cilj EU je da korisnicima osigura usluge po povoljnim cijenama (mobilna i fiksna telefonija, pristup internetu, besplatni hitni pozivi i dr.) uz stimulaciju tržišne utakmice i smanjenje dominacije monopola koji se i dalje održavaju za određene usluge (npr. pristup internetu velike brzine). Jedan od prioriteta EU je inkluzija informatičkog društva, radi smanjenja digitalne podijeljenosti na različitim nivoima. U području audiovizuelne politike odnosno medija, naglasak je na zaštiti maloljetnika od neprimjerenih programskih sadržaja i oglašavanja, kao i na pravilima o televizijskoj trgovini i oglašavanju.
Poglavlje 11: Poljoprivreda i ruralni razvoj
Poglavlje 11: Poljoprivreda i ruralni razvoj
(Chapter 11: Agriculture and Rural Development)
- Author(s):Milan Marković
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Agriculture, Economic policy, Economic development, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:57-59
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; economy; agriculture; rural development; Montenegro;
- Summary/Abstract:EU model će biti podsticajan za crnogorsku poljoprivredu, jer postoje mehanizmi za podršku malim gazdinstvima, kakvih je puno u EU27. Crna Gora će, pored povoljnosti koje pruža tržišta od 500 miliona potrošača, imati i izdašnu finansijsku podršku za direktna plaćanja i ruralni razvoj, ukoliko ispuni predviđene obaveze i uspješno obavi pregovore. EU insistira na «strogim» pravilima s ciljem da se obezbijedi uređeno i predvidivo tržišno ponašanje i bezbjedan proizvod za krajnjeg potrošača, ali istovremeno višestruko podržava konkurentnost proizvođača i uvođenje EU standarda. EU ne ograničava razvoj i povećavanje proizvodnje, kako se u javnosti može čuti, ograničenje koje sada važi za proizvodnju mlijeka ukida se u aprilu 2016.godine i jedino još ostaje ograničenje za podizanje novih vinograda (planting rights).
Poglavlje 12: Bezbijednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika
Poglavlje 12: Bezbijednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika
(Chapter 12: Food safety, veterinary and phytosanitary policy)
- Author(s):Milan Marković
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Agriculture, Health and medicine and law, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:61-63
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; food safety; health; veterinary and phytosanitary policy;
- Summary/Abstract:Svi proizvodi na crnogorskom tržištu moraće da zadovolje visoke standarde bezbijednosti hrane. To važi i za brojne tradicionalne proizvode, kao što su sir, kajmak, pršut i drugi proizvodi. Oni će se i dalje moći proizvoditi i plasirati na tržiše i putem pijačne prodaje, uz poštovanje higijenskih zahtjeva, što će dodatno doprinijeti većoj bezbjednosti i kvalitetu ovih proizvoda. Bezbijednost hrane počiva na njivi, odnosno farmi, a završava na stolu potrošača!
Poglavlje 13: Ribarstvo
Poglavlje 13: Ribarstvo
(Chapter 13: Fishing)
- Author(s):Milan Marković
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:65-67
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; economy; fishing industry; Montenegro;
- Summary/Abstract:Neko se može zapitati: ''Zar je potrebno sve to za nepunih 300 km crnogorske obale''? Da, čak i 1 km obale zahtijeva da se sprovode sve mjere Zajedničke ribarske politike EU. Ribarstvo je jedan od najregulisanijih sektora u EU!
Poglavlje 14: Saobraćajna politika
Poglavlje 14: Saobraćajna politika
(Chapter 14: Traffic Policy)
- Author(s):Eliška Veselá
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment, Transport / Logistics
- Page Range:69-71
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; traffic policy; transport policy;
- Summary/Abstract:Procjenjuje se da privatna domaćinstva na području EU godišnje potroše 750 milijardi eura od čega 15% otpada na saobraćajne troškove. Crnogorske pruge spadaju u red izuzetno sporih pruga i na više od 50% željezničke mreže saobraća se brzinom ne većom od 50 km/h. Sektor prevoza danas generiše oko 10% bogatstva EU i upošljava preko 10 miliona ljudi, a njegov značaj svakim danom je primjetniji zbog visokog stepena rasta prihoda. EU ima 4.5 miliona kilometara puteva, 212 500 kilometara željeznica i 41 000 kilometara vodenih puteva u unutrašnjosti kopna.
Poglavlje 15: Energetika
Poglavlje 15: Energetika
(Chapter 15: Energetics)
- Author(s):Eliška Veselá
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Energy and Environmental Studies, Environmental and Energy policy, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:73-75
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; energy policy; energetics; Montenegro;
- Summary/Abstract:Dakle, prilagođavajući se zahtjevima EU, Crna Gora neće izgubiti svoju nezavisnost u pitanjima energetike. Usklađivanje zakonodavstva država članica mora biti postignuto u cilju pomoći EU da poveća svoju konkurentnost u oblasti energetike. Međutim, ne samo EU, već će i Crna Gora imati ogromne koristi od primjene prethodno navedenih mjera u vidu poboljšanja kvaliteta života građana i građanki.
Poglavlje 16: Oporezivanje
Poglavlje 16: Oporezivanje
(Chapter 16: Taxation)
- Author(s):Vera Šćepanović
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment, Public Finances, Fiscal Politics / Budgeting
- Page Range:77-79
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; taxes; taxation; economic policy;
- Summary/Abstract:Uprkos uvriježenom vjerovanju da će ulaskom u EU „sve poskupjeti“, regulativa u oblasti PDV-a i akciza se, zapravo, odnosi na veoma mali broj proizvoda. U konkretnom slučaju Crne Gore treba očekivati postepeni rast cijena cigareta, alkohola, i električne energije iz fosilnih izvora. Kako bi se izbjegle negativne posljedice po građane i građanke, Crna Gora bi morala da se izbori za prelazni period za primjenu akciza u oblasti energenata, i u što kraćem roku razvije strategiju povećanja udjela energenata iz obnovljivih izvora.
Poglavlje 17: Ekonomska i monetarna politika
Poglavlje 17: Ekonomska i monetarna politika
(Chapter 17: Economic and Monetary Policy)
- Author(s):Vučić Ćetković
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment, Financial Markets
- Page Range:81-83
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; economic policy; monetary policy; Montenegro;
- Summary/Abstract:Smatra se da plivajući devizni kursevi znače slobodan izbor između stope inflacije i nezapošljenosti u zemlji. Ekonomska i monetarna unija ograničava ovu mogućnost zemljama članicama jer one više nijesu slobodne da upravljaju stopama inflacije i kamatnim stopama, te im je onemogućeno da provode vlastite programe stabilizacije. Prilikom formiranja monetarne unije dolazi do integracije različitih ekonomskih sistema, posebno u pogledu strukture privrede, efikasnosti i produktivnosti proizvodnje u sistem sa jednom valutom, što može biti praćeno određenim poteškoćama, ali doprinosi i stabilnosti
Poglavlje 18: Statistika
Poglavlje 18: Statistika
(Chapter 18: Statistics)
- Author(s):Vera Šćepanović
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Methodology and research technology, Policy, planning, forecast and speculation, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:85-87
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; statistics; Montenegro;
- Summary/Abstract:Samo pominjanje „statističke harmonizacije“ mnoge podsjeća na popularnu predrasudu o Evropskoj uniji kao birokratskoj mašini koja „premjerava krastavce“ i cjepidlači oko sličnih zanemarljivih detalja. U isto vrijeme, većina crnogorskih građana i građanki vjerovatno nije ni svjesna koliko malo pouzdanih podataka postoji čak i u najvažnijim strateškim oblastima za crnogorsku privredu, poput turizma, životne sredine ili energetike.
Poglavlje 19: Socijalna politika i zapošljavanje
Poglavlje 19: Socijalna politika i zapošljavanje
(Chapter 19: Social Policy and employment)
- Author(s):Snežana Kaluđerović
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Labor relations, EU-Accession / EU-DEvelopment, Human Resources in Economy, Labour and Social Security Law
- Page Range:89-91
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; social policy; employment; Montenegro;
- Summary/Abstract:Zvanični podaci ukazuju da je u Crnoj Gori najviše nezapošljenih visokoškolaca u starosnoj grupi 18-25 godina i to 1.708 ili 37,32%, a zatim u starosnoj grupi 25-30 godina 1.429 ili 31,22%. Takođe, na tržištu rada je i više od 100 magistranata kao i 5 doktora nauka. Cilj EU je da se svakoj mladoj osobi koja završi školu ili fakultet ponudi posao, pripravnički staž ili dodatno usavršavanje u roku od šest mjeseci od trenutka završetka škole odnosno studija. Stopa nezapošljenosti u Uniji je u maju 2011. iznosila 8,3%, dok je stopa nezapošljenosti u Crnoj Gori u rastu, i iznosi po zvaničnim pokazateljima više je od 12%.
Poglavlje 20: Preduzetnička i industrijska politika
Poglavlje 20: Preduzetnička i industrijska politika
(Chapter 20: Enterprise and Industrial Policy)
- Author(s):Vera Šćepanović
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Business Economy / Management, Economic policy, Economic development, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:93-95
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; Enterprise; industrial policy;
- Summary/Abstract:Usklađivanje sa evropskim propisima u oblasti preduzetništva i ekonomske politike bi na duži rok trebalo da pomognu crnogorskoj privredi da privede kraju proces restrukturiranja i identifkuje oblasti u kojima postoje stvarne šanse za razvoj konkurentosti. U međuvremenu, sam proces pregovora bi mogao poslužiti da se razotkriju nedoslijednosti i neefikasnosti u dosadašnjim politikama, i tako oslobode resursi za ulaganja u prioritetne oblasti. Najzad, postepenim povećanjem transparentnosti administracije i razvojem instrumenata za pomoć malim i srednjim preduzećima, sve više građana će imati priliku da se otisne u sopstveni biznis.
Poglavlje 21: Transevropske mreže
Poglavlje 21: Transevropske mreže
(Chapter 21: Trans-European networks)
- Author(s):Eliška Veselá
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, EU-Accession / EU-DEvelopment, Transport / Logistics
- Page Range:97-99
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; trans-european networks; transport; Montenegro;
- Summary/Abstract:Transportne mreže u EU pomažu da se dostigne održiva pokretljivost i time poveća kako evropska konkurentnost tako i dobrobit građana i građanki Evropske unije. Usklađivanje crnogorskih transportnih mreža sa onima u EU je od vitalnog značaja za uspješnu integraciju u strukture Evropske unije, kad je u pitanju realizacija zajedničkih projekata i funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.
Poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
Poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
(Chapter 22: Regional policy and coordination of structural instruments)
- Author(s):Chiara Gaia Iascone
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Economic policy, International relations/trade, Economic development, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:101-103
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; regional policy; structural instruments; coordination; IPA;
- Summary/Abstract:Instrument pretpristupne pomoći koji je aktivan u Crnoj Gori od potpisivanja Okvirnog sporazuma o programu IPA (15. novembra 2007) je poligon za provjeru kapaciteta Crne Gore za uspješno rukovođenje EU pomoći i fondova. Ubrzo, Crna Gora započinje sa radom na akreditaciji decentralizovanog sistema (DIS). Trenutno su iskazane sposobnosti institucija u pristupu sredstvima IPA-e, u dijelu apliciranja za sredstva, za pisanje projekata i uspostavljanje saradnje sa organizacijama civilnog društva, nevladinim organizacijama i prekograničnim partnerima. Ipak, administrativni i institucionalni kapaciteti, na lokalnom i nacionalnom nivou, moraju biti ojačani kako se ne bi izgubile velike šanse za razvoj kojem mogu doprinijeti pravilno korišćenje IPA-e, i kvalitetan pristup kohezionom fondu.
Poglavlje 23: Pravosuđe i temeljna prava
Poglavlje 23: Pravosuđe i temeljna prava
(Chapter 23: Judiciary and Fundamental Rights)
- Author(s):Boris Marić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Law, Constitution, Jurisprudence, EU-Accession / EU-DEvelopment, EU-Legislation, Corruption - Transparency - Anti-Corruption, Court case
- Page Range:105-107
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; judiciary; fundamental rights;
- Summary/Abstract:Put evropskih integracija Crne Gore i rad na zaživljavanju vrijednosti razvijenih demokratija koje će doprinijeti uspostavljanju vladavine prava, prate i brojne predrasude. Jedna od njih je vjerovanje da će naši problemi konkretno u ovom poglavlju vezani za vladavinu prava, koju možemo posmatrati i kroz prizmu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, pa i poštovanje ljudskih prava i sloboda, skoro pa nestati. Predrasuda je i da će se proces EU integracija okončati ulaskom Crne Gore u EU. Predrasuda je da ćemo samo ispunjavanjem preporuka institucije konačno izgraditi u pravcu pune profesionalizacije, depolitizacije, nezavisnosti i samostalnosti. Ali, čitav ovaj proces će nam svakako biti ljekovit i voditi ka uspostavljanju demokratskog društva odgovornih građana i građanki.
Poglavlje 24: Pravda, sloboda i bezbijednost
Poglavlje 24: Pravda, sloboda i bezbijednost
(Chapter 24: Justice, Liberty and Security)
- Author(s):Boris Marić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Law, Constitution, Jurisprudence, Criminal Law, EU-Accession / EU-DEvelopment, EU-Legislation, Court case
- Page Range:109-111
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; justice; liberty; security;
- Summary/Abstract:Često se u javnosti poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava i poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbijednost poistovjećuju, ali se oni sadržajno razlikuju iako ima preklapanja u jednom dijelu. Kao posljedicu imamo mišljenje da je borba protiv organizovanog kriminala primarno u poglavlju 23, a činjenica je da će od rezultata u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala bitno zavisiti sudbina i zatvaranje poglavlja 24. Hrvatski slučaj predstavlja slikovit i konkretan primjer.
Poglavlje 25: Nauka i istraživanje
Poglavlje 25: Nauka i istraživanje
(Chapter 25: Science and Research)
- Author(s):Mladen Perazić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Education, State/Government and Education, Methodology and research technology, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:113-115
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; science; research; Montenegro;
- Summary/Abstract:Ulaskom u EU Crna Gora će adekvatno participirati u svim naučnoistraživačkim programima EU? Crna Gora će morati da preduzme dodatne napore u jačanju ljudskih resursa i infrastrukturnih kapaciteta za efikasno učešće u okvirnim istraživačkim programima i integraciju u Evropski istraživački prostor. Crna Gora je započela sa integracijom u Evropski istraživački prostor ERA. Imenovani su i delegirani posmatrači u većini upravnih tijela ERA-e, kao i u Komitetu Evropskog istraživačkog prostora ERAC, a takođe Crna Gora učestvuje u Sedmom okvirnom programu za istraživanje FP7. Nije uključena u nuklearna istraživanja i od nje nije zahtijevano da se pridruži Okvirnom programu EURATOM. Međutim, glavna prepreka za adekvatno učešće u EU programima će biti nedostatak iskusnih istraživača, nedovoljan broj istraživača u instituciji, nedovoljno iskusno administrativno osoblje i neadekvatna ili zastarjela oprema.
Poglavlje 26: Obrazovanje i kultura
Poglavlje 26: Obrazovanje i kultura
(Chapter 26: Education and Culture)
- Author(s):Mladen Perazić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Education, Cultural Anthropology / Ethnology, State/Government and Education, EU-Accession / EU-DEvelopment, Politics and Identity
- Page Range:117-119
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; education; culture;
- Summary/Abstract:Da li će Crna Gora izgubiti svoje tradicije i kulturni identitet u EU? Pristupanje EU pomaže zemljama u očuvanju njenog identiteta i kulturne specifičnosti. EU poštuje i promoviše različitost svojih članica i njihovih tradicija i kulturnih specifičnosti. Crnogorski jezik će postati službeni jezik EU i time po statusu ravnopravan svim ostalim službenim jezicima EU. EU ne propisuje kako treba organizovati obrazovni sistem i što sve treba da sadrži obrazovni program. To je u nadležnosti nacionalnih i lokalnih vlasti. Međutim, EU sprovodi programe kojima se promovišu obrazovne razmjene kako bi mladi putovali u inostranstvo radi studiranja ili usavršavanja, učili strane jezike i učestvovali u zajedničkim aktivnostima sa obrazovnim institucijama u drugim zemljama.
Poglavlje 27: Životna sredina
Poglavlje 27: Životna sredina
(Chapter 27: Environment)
- Author(s):Petar Đukanović
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Energy and Environmental Studies, Environmental and Energy policy, Environmental interactions, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:121-123
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; environment; policy; protection;
- Summary/Abstract:U EU se reciklira oko 60% otpada, a u Crnoj Gori manje od 10%. Svaki stanovnik Crne Gore godišnje “proizvede” 330 kg otpada, bez turističkog otpada, a prema istraživanjima ta cifra će do 2020. dostići 450 kg. U zemljama EU je, 2010. je stupila na snagu zabrana upotrebe plastičnih kesa u cilju smanjenja zagađivanja životne sredine. U EU zagađivač plaća i može biti krivično gonjen zbog zagađivanja životne sredine. Smanjenje rizika od ekoloških incidenata nije moguće bez značajnih investicija i izgradnje sistema upravljanja rizikom u skladu sa EU propisima i praksom; Pouzdan uvid u stanje životne sredine i nadzor nad primjenom propisa bili bi gotovo nemogući bez članstva u Evropskoj agenciji za zaštitu životne sredine i drugim relevantnim institucijama EU.
Poglavlje 28: Zaštita potrošača i zdravlja
Poglavlje 28: Zaštita potrošača i zdravlja
(Chapter 28: Consumer and health protection)
- Author(s):Danilo Ajković, Ana Vujošević
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Welfare systems, Health and medicine and law, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:125-127
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; consumer protection; health protection; policy; law;
- Summary/Abstract:Evropski propisi koji se tiču poglavlja 28 mogu biti grupisani u tri grupe normi: Jedna grupa uređuje kontrolu proizvoda i usluga namjenjenih potrošačima. Potrošač očekuje da roba koju kupuje, odnosno usluga koju pribavlja ima određeni kvalitet. Kvalitet podrazumjeva korisnost robe i djelotvornost usluge, pogodnost za upotrebu, ispravnost, sigurnost, pouzdanost, odsustvo mana. Druga grupa uređuje obavještavanje potrošača, jer se informacijama potrošač najbolje brani od nepovoljnosti robe ili usluge. Veoma često potrošač nije u mogućnosti da dođe do svih njemu važnih informacija. Treća grupa reguliše ugovor između trgovca i potrošača. Na osnovu ugovora sa trgovcem potrošač pribavlja proizvode i usluge koji su mu neophodni. Njegova specifičnost je u tome što ga zaključuju dvije nejednake strane - trgovac kao jača, a potrošač kao slabija strana. Zaštita potrošača u ugovoru sa trgovcem obuhvata specijalna pravila propisana u korist potrošača koja teže da otklone ovu nejednakost.
Poglavlje 29: Carinska unija
Poglavlje 29: Carinska unija
(Chapter 29: Customs Union)
- Author(s):Jelena Žugić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Economic policy, International relations/trade, EU-Accession / EU-DEvelopment, Transport / Logistics
- Page Range:129-131
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; customs; Montenegro; borders;
- Summary/Abstract:Mnogi naši građani i građanke smatraju da se ulaskom u EU ukidaju sve granice, pasoške i carinske kontrole prema drugim državama Unije. Ulaskom u EU ne ukidaju se automatski pasoške kontrole sa susjednim zemljama EU-a, ali se ukida carina između država članica. Pasoška kontrola u potpunosti se ukida tek pristupanjem Šengenskom sporazumu što se, prema iskustvu novih članica, može očekivati nekoliko godina nakon pristupanja Uniji.
Poglavlje 30: Spoljni odnosi
Poglavlje 30: Spoljni odnosi
(Chapter 30: Foreign Relations)
- Author(s):Nikola Djonović
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, International relations/trade, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:133-135
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; foreign relations; trade; Montenegro;
- Summary/Abstract:Crna Gora prilikom usklađivanja zakonodavstva u ovoj oblasti mora voditi računa o jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta za pitanja multilateralne trgovine, razvoja i humanitarne pomoći. U narednom periodu Crna Gora će imati veći broj obaveza u ovoj oblasti pa će biti potrebno podići svijest o obavezama koje proizlaze iz potpisanih sporazuma. Potpisivanjem multilateralnih trgovinskih sporazuma, Crna Gora je svojim građanima i građankama obezbijedila pristup robi koja je povoljnija i koja je proizvedena u skladu sa međunarodnim standardima. Međutim, ovo pregovaračko poglavlje predstavlja i izvjesni rizik za domaću privredu, jer se prilikom pregovaranja i potpisivanja sporazuma moraju identifikovati grane privrede koje nijesu dovoljno razvijene, da bi im se pružala pomoć u cilju revitalizacije,ali i obezbijedila dodatna konkurentnost. Građani i građanke Crne Gore će imati više proizvoda na raspolaganju, po povoljnijoj cijeni, što jeste pozitivno, ali prilivom strane robe domaće tržište slabi i time domaći proizvođači više neće biti konkurentni.
Poglavlje 31: Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika
Poglavlje 31: Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika
(Chapter 31: Foreign, Security and Defense Policy)
- Author(s):Nikola Djonović
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, International relations/trade, Security and defense, Military policy, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:137-139
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; foreign policy; security; defense; Montenegro;
- Summary/Abstract:Crna Gora kao mala država će uvijek naići na poteškoće prilikom borbe protiv organizovane trgovine drogom, ilegalne trgovine oružja za masovno uništenje, cyber kriminala, ilegalnih migracija, kao i posebno ekoloških incidenata i prirodnih katastrofa. Upravo iz ovih razloga potrebno je blisko sarađivati sa drugim državama, a evroatlanske integracije i integracija u evropsku bezbjednosnu arhitekturu su neki od djelotvornih mehanizama. Glavna predrasuda kada je u pristupanje EU, i samim tim i Zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici jeste činjenica da pored ekonomske dobiti koje zemlje „mladih demokratija“ ostvaruju ulaskom u EU, one isto tako imaju i određena ograničenja kada je u pitanju njihov suverenitet. Kao integralni dio EU, zemlje Istočne i Centralne Evrope su morale u znatnoj mjeri ograničiti svoj suverenitet koji je, od ulaska u EU, prenešen na nadnacionalni nivo. Proces prilagođavanja zemalja „mladih demokratija“ veoma je spor i mukotrpan i EU mora pokazati visoku dozu razumjevanja za postepeno usklađivanje procesa donošenja odluka.
Poglavlje 32: Finansijska kontrola
Poglavlje 32: Finansijska kontrola
(Chapter 32: Financial control)
- Author(s):Marko Sošić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Governance, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment, Financial Markets, Public Finances, Corruption - Transparency - Anti-Corruption
- Page Range:141-143
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; financial control; public finances; transparency;
- Summary/Abstract:Svi napori učinjeni ka harmonizaciji u ovom poglavlju direktno će se održavati na živote građana i građanki Crne Gore, jer se radi o izgradnji sistema koji za cilj ima zakonito, efikasno, efektivno i ekonomično trošenje sredstava poreskih obveznika.
Poglavlje 33: Finansijske i budžetske odredbe
Poglavlje 33: Finansijske i budžetske odredbe
(Chapter 33: Financial and Budgetary Provisions)
- Author(s):Jelena Žugić
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Economic policy, EU-Accession / EU-DEvelopment, Fiscal Politics / Budgeting
- Page Range:145-147
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; Financial and Budgetary Provisions;
- Summary/Abstract:Postoje ocjene da sa poštenom i sposobnom vlašću i uz resurse koje ima, Crna Gora ne bi trebalo da uđe u EU, već da ima status kao Švajcarska, Norveška, ili Linhenštajn. Osim brojnih razlika koje Crna Gora ima u odnosu na ove države, kao što je naftno bogastvo Norveške, one s EU imaju mnogobrojne ugovore. Norveška i Linhenštajn, kao članice Evropskog ekonomskog prostora (EEA) uplaćuju znatna novčana sredstva u budžet EU, dok Švajcarska finansijski učestvuje u kohezijskoj pomoći novim članicama EU-a. Istovremeno, ove države ne mogu koristiti sredstva iz budžeta Unije.
Poglavlje 34: Institucije
Poglavlje 34: Institucije
(Chapter 34: Institutions)
- Author(s):Chiara Gaia Iascone
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Governance, Government/Political systems, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:149-151
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; institutions; adjustment;
- Summary/Abstract:Procesom pristupanja EU otvaraju se mnoge mogućnosti za građane i građanke Crne Gore, ali je to proces koji nosi i određene kompromise. Jedan od njih će se, vjerovatno, odnositi na pitanje jezika odnosno činjenicu da će se crnogorski jezik svrstati u grupu srodnih jezika na području bivše Jugoslavije, a neće postati zvanični jezik EU kao samostalan.
Poglavlje 35: Ostala pitanja
Poglavlje 35: Ostala pitanja
(Chapter 35: Other Matters)
- Author(s):Chiara Gaia Iascone
- Language:Montenegrine
- Subject(s):Politics, Law, Constitution, Jurisprudence, EU-Accession / EU-DEvelopment, EU-Legislation
- Page Range:153-155
- No. of Pages:3
- Keywords:EU; EU integrations; Montenegro; other matters; adjustment; terms; acquis communitauire; EU legislation;
- Summary/Abstract:Iako Crna Gora već koristi euro kao svoju zvaničnu valutu, pitanje je da li može ispuniti uslove neophodne za monetarnu uniju, a koji propisuju da javni dug ne smije preći 60% BDP-a, da inflacija ne smije biti veća od 1.5% u odnosu na tri zemlje Evropske unije sa najmanjom inflacijom, i da budžetski deficit Vlade ne smije biti veći od 3% na kraju prethodne fiskalne godine. U tom dijelu, ostaje dilema što će se desiti u slučaju da Crna Gora ne bude u stanju da ispuni neophodne uslove.