Dekolonijalni feminizam
A Decolonial Feminism

Author(s): Francoise Verges
Contributor(s): Lejla Efendić (Translator)
Subject(s): Gender Studies, Sociology, Recent History (1900 till today), Culture and social structure , Social Theory
Published by: Transkulturna Psihosocijalna Obrazovna Fondacija (TPO Foundation)
Keywords: Feminism; demonstrations; social structure; France; decolonial feminism;
Summary/Abstract: Polazeći od pitanja „Ko čisti svijet?“, ova knjiga ispituje feminističke borbe u kontekstu nasilne i brutalne kontrarevolucije. Ovo pitanje potaknulo je štrajk crnih i smeđih žena koje čiste željezničku stanicu Gare du Nord u Parizu. Nije to bio prvi štrajk te vrste, niti prvi put da smo vidjeli rasijalizaciju i feminizaciju slabo plaćene i potcijenjene djelatnosti čišćenja i skrbi, niti da se raspravljalo o ulozi društvene reprodukcije u kapitalizmu. Ipak, taj je štrajk ponukao da se čišćenje sagleda u kontekstu pokreta #MeToo, Black Lives Matter, javne osude policijskog nasilja i femicida, masovnih feminističkih demonstracija i štrajkova, posebno u zemljama južne hemisfere, ali i u kontekstu feminističkog rasizma, imperijalizma, militarističkog nasilja kao rješenja društvenih problema i rasnog kapitalizma. Od tada je pandemija virusa Covid-19 pokazala da je „proizvodnja [...] grupno diferencirane osjetljivosti na preranu smrt“ konstanta rasnog kapitalizma. Pandemija je otkrila duboke nejednakosti i nepravde u pristupu zdravstvenim uslugama – da pravo na disanje nije univerzalno – te nimalo iznenađujuću, ali ipak uzrujavajuću činjenicu, da je stopa smrtnosti veća među crnačkim, starosjedilačkim, smeđim i siromašnim zajednicama, onim koji nose težinu izgubljenih poslova i povećanog siromaštva dok milijarderi postaju sve bogatiji. Rječnikom „rata“ opravdavalo se slanje nezaštićenih radnika na „bitne“ poslove na „prvoj liniji fronta“. I na koncu, pokazala je da stvaranje sigurnog i čistog svijeta za nekolicinu počiva na iskorištavanju i izvlaštenju mnogih, da ekstrakcija ostaje logika kulturnog i ekonomskog imperijalizma i da je podjela između života koji su važni i života koji nisu važni – linija koja se neprestano iscrtava – i dalje snažna. Upravo u tim konkretnim borbama učvršćujem dekolonijalni feminizam, u želji da razbijem seksizam, rasizam, kapitalizam i imperijalizam, i da „sve promijenim“, kako kaže Veronica Gago.

• Details
• Contents