Pojmovnik LGBT kulture
Glossary of LGBT culture

Author(s): Arijana Aganović, Ena Bavčić, Emina Bošnjak, Jadranka Ćuzulan, Jasmina Čaušević, Jakov Čaušević, Slobodanka Boba Dekić, Ivana Dračo, Masha Durkalić, Nina Đikić, Bojana Đokanović, Saša Gavrić, Lejla Huremović, Admir Jugo, Bojan Krivokapić, Alma Midžić, Aida Spahić, Selma Spahić, Jelena Svirčić, Leila Šeper, Marijana Šuleić, Nermina Trbonja, Vladana Vasić, Amila Ždralović
Subject(s): Language and Literature Studies, Gender Studies, Sociology
Published by: Sarajevo Open Centre
Keywords: LGBT; glossary;
Summary/Abstract: Pred vama se nalazi Pojmovnik koji sadrži 58 interpretacija fenomena LGBT kulture iz 23 perspektive. Kulturu, koju vezujemo za ovaj Pojmovnik, shvaćamo semiotički, na tragu Clifforda Geertza, kao mrežu značenja u koju smo upleteni_e, kao međusobno isprepleteni sistem znakova koji je podložan različitim tumačenjima. Kao takva, ona nije moć - nešto što kauzalno određuje društvene događaje, ponašanja, institucije ili procese, kultura je kontekst unutar kojeg se društveni događaji, ponašanja, institucije ili procesi mogu pojmljivo (pojmovima) podrobno opisivati. Semiotički pristup kulturi smo odabrali jer se kroz njega najbolje može ući u pojmovni svijet u kome LGBT osobe, događaji i artefakti egzistiraju, kako bismo, u krajnje proširenom smislu te riječi, razgovarali sa njima. Rijetko koji mainstream, bilo da je riječ o akademskom, politič- kom, umjetničkom, kulturnom ili aktivističkom, uvažava postojanje i omogućava značajniju vidljivost Različitosti. Kroz istraživanja stanja, na primjer - LGBT prava, suočavate se sa činjenicom da u bosanskohercegovačkom društvu vlada poražavajuće nepoznavanje ove teme. Postojanje lezbejki i gejeva je svedeno na seksualni čin, pa im se u tom obimu trebaju zagarantovati i prava da mogu da rade šta hoće u svoja četiri zida. Biseksualne osobe su neodlučne i trenutno se nalaze u toj fazi – ili su heteroseksualne i žele samo malo da eksperimentišu, ili se radi o gejevima i lezbejkama koje nisu u stanju da sebi priznaju svoju homoseksualnost. Transrodne i transeksualne osobe su u potpunosti gurnute na marginu, i često se svode na trandže ili seksualne radnice. Sve ovo je samo vrh stereotipnog brijega sa kakvim se LGBT osobe susreću svakodnevno. Razvoj LGBT studija, krajem 20. vijeka, i aktivizma, dosta ranije, preusmjerio je analitičko interesovanje s politika binarnih identiteta i kultura na tzv. queer identitete i kulturu, koja prekoračuje granice, predstavljajući otpor režimu normalnog, kako to označava Michael Warner. Iako je još polovinom 20. vijeka otvoreno mjesta za Druge, proces prevrednovanja kulturnih vrijednosti falocentrizma još uvijek intenzivno traje. Ovaj Pojmovnik prati taj trag i skreće pažnju na dešavanja u BiH i regiji, te pokušava da sumira neke od ključnih tema koje se tiču LGBT postojanja. Po prvi put u Bosni i Hercegovini, a i šire, nastaje jedna vrsta hrestomatije, zbornika u kojem se ključni termini predstavljaju u znatno obimnijem obliku nego što smo navikli na to. Autorice i autori iz Bosne i Hercegovine, ali i saradnici i saradnice iz Srbije i Hrvatske, njih dvadeset troje ukupno, dali su svoj doprinos radeći na 58 pojmova. Pokazali su usku vezu aktivizma, prava i potrebe za vidljivošću u svim oblastima, od umjetnosti i jezika, preko medicine i religije, pa sve do politike, književnosti i filozofije. Naravno, svjesni smo ograničenosti ovog zbornika, te on nikako nema namjeru da bude percipiran kao sveobuhvatan. Termini poput sporta, ekologije ili pogledi nekih prirodnih nauka na pitanja vezana za LGBT teme ostala su neobrađena. Nadamo se da će čitatelji_ce biti inspirisani ovim Pojmovnikom da sami tragaju za terminima/pojavama koje bi mogle biti obrađene u nekim budućim sličnim poduhvatima. Na kraju, zahvaljujemo se svim autoricama i autorima koji su dali veliki doprinos i bez čijeg rada danas ne bismo imali ovaj pregled LGBT kulture. Riječi zahvalnosti dugujemo i Danijeli Majostorović i Husi Oručević na ohrabrujućim predgovorima, Dalili Mirović na značajnom doprinosu u jezičkom ujednačavanju i uređivanju tekstova, Feđi Bobi- ću na zanimljivom dizajnerskom rješenju, te naravno Mireli Grünther Đečević i Ameli Sejmović iz Fondacije Heinrich Böll – Ured u Bosni i Hercegovini, koje su od samog početka podržale ovaj projekat. Drage_i čitateljice_i, nadamo se vašim komentarima i kritikama!

• Details
• Contents