O SUFIZMU - Bosanski tesavvuf
About sufism - Bosnian tasawwuf

Author(s): Saeid Abedpour
Contributor(s): Mubina Moker (Translator), Muamer Kodrić (Translator), Nermin Hodžić (Translator)
Subject(s): Theology and Religion, Islam studies
Published by: Naučnoistraživački institut »Ibn Sina«
Keywords: Sufism; Taṣawwuf; Bosnia and Herzegovina;
Summary/Abstract: Bosanski tesavvuf kao i ostale teme obrađene u knjizi analizirane su kroz filozofski svjetonazor. Suštinsko pitanje kojeg tretiramo u prvom dijelu knjige jeste u čemu je suština i srž tesavvufa u Bosni i Hercegovini. Tesavvufu Bosni i Hercegovini, uprkos zajedničkom korijenu i povezanosti s tesavvufom islamskog svijeta ipak ima svoje osobene specifičnosti. Stoga smo nastojali da uopćenom analizom pojma “tesavvuf’’ utvrdimo poziciju ovog fenomena u Bosni i Hercegovini, kao i da pružimo sažeto objašnjenje njegovog odnosa sa poviješću i intelektualno-kulturnim naslijeđem, te shodno promotrimo njegovu sadašnju poziciju. Osvrt na život i misao tri bosanska sufijska velikana predstavlja uzvišeni primjer fenomena bosanskog tesavvufa. Ovaj dio knjige nastao je na temelju dugogodišnjih bliskih susreta i razgovora autora sa hadži hafizom Halidom Hadžimulićem, šejhom Zakirom Bektićem i Senadom Mićijevićem. Isti dio završava se kratkom poviješću mesnevihanstva i njegovog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Cilj nam je bio da koliko god je to bilo moguće iscrtamo idejnu liniju tesavvufa i njegovih idejnih predstavnika premda je o tome već govoreno. Drugi dio knjige sadrži tri rada u kojima se analizira svjetonazor tri sufijska autoriteta islamskog svijeta. U prvom radu kroz analizu pojma ‘rind’ nastojimo se približiti svjetonazoru velikog pjesnika i sufije Hafiza Širazija. Drugi rad posvećen je Mensuru Halladžu. Halladževe riječi motrene su kroz predaje drugih – prije svih Attara Nišaburija – o njemu. Treći rad tretira ličnost imama Muhammeda Gazalija, kojeg su konstantno optuživali za neprijateljstvo spram filozofije. U radu se iznosi hipoteza da je Gazali kritikom filozofije i svojom religijskom misli bio filozof u punom smislu riječi, te da njegova filozofija odlikovala posebnošću. On se treba motriti kao filozof koji promišlja o pojmu religije i napose tesavvufa. Treći dio knjige sadrži radove u kojima se kroz analizu različitih tema tretira misao Mevlana Dželaluddina Rumija, od kojih su neke ‘Čovjek sa stanovišta Dželaluddina Rumija’, ‘Zbilja smrti’, ’Etika i kriza ekologije’, ‘Šemsi Mevlana’, te radovi koji tretiraju razne teme, kao ‘Šutnja’, ‘Žena u sufijskoj literaturi’, ‘Vjerovanje i razum’, ‘Paradoks tradicionalizma’, ‘Hadže Abdullah Ensari’. Premda se radovi tematski razlikuju, njihova nit-poveznica je kritičko-filozofsko zadiranje u temu.

• Details
• Contents