Izvješće o pojavama govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini u razdoblju od lipnja 2017. godine do lipnja 2018. godine
Report on the Occurrence of Hate Speech and Hate Crimes in Bosnia and Herzegovina from June 2017 to June 2018

Contributor(s): Jozo Blažević (Editor), Sandra Zlotrg (Editor)
Subject(s): Social Sciences, Gender Studies, Law, Constitution, Jurisprudence, Criminal Law, Human Rights and Humanitarian Law, Civil Society, Governance, Sociology, Politics and law, Criminology, Studies in violence and power, Victimology, Sociology of Law
Published by: Sarajevo Open Centre
Keywords: Bosnia and Herzegovina; hate speech; hate crime; LGBTI persons; victims protection; criminal law; discrimination; legal framework; judiciary;
Summary/Abstract: U razdoblju od 2016. do 2018. godine došlo je do poboljšanja pravnog okvira kada su u pitanju kaznena djela učinjena iz mržnje. Međutim, u praski i dalje postoje problemi koji se ogledaju u činjenici da bosanskohercegovačko društvo, kao i nadležna tijela, nije dovoljno senzibilizirano, odnosno nije dovoljno educirano kako bi ova kaznena djela bila primjereno sankcionirana. To doprinosi situaciji da žrtve kaznenih djela najčešće ostaju nezbrinute, djela neprocesuirana, što nekažnjenim počiniteljima_cama u ovakvim slučajevima šalje jasnu poruku da su njihova djela prihvatljiva i opravdana. Unatoč postojećem zakonskom okviru, koji trenutno pruža zakonsku zaštitu za žrtve i potencijalne žrtve kaznenih djela učinjenih iz mržnje, nažalost, pripadnici_e manjinskih skupina nisu u mogućnosti voditi siguran i dostojan život zbog činjenice da dijele neke od zaštićenih karakteristika. Iako je u proteklom razdoblju kontinuirano poboljšavana legislativa kada su u pitanju mržnja i kaznena djela učinjena iz mržnje, država nije uradila ništa kako na promidžbi postojeće legislative, tako niti na uspostavljanju povjerenja policije i pravosuđa s pripadnicima_ama marginaliziranih skupina. Jedan od razloga zašto članovi_ce marginaliziranih skupina ne prijavljuju nasilje upravo je nepovjerenje u pravosudni sustav, jer ga, nažalost, vide kao problem, a ne kao dio rješenja. Neprijavljivanje je dakako opravdano strahom žrtava da policijski_e službenici_e, tužitelji_ce i suci_sutkinje nisu dovoljno senzibilizirani_e i nemaju odgovarajući/profesionalni pristup žrtvama pripadnicima_ama marginaliziranih skupina, odnosno javni_e službenici_e imaju izražene predrasude prema društvenim skupinama koje su na marginama bh. društva. Posljedično, kaznena politika je veoma loša kada su u pitanju ova kaznena djela. Drugi razlog je što izostaju državni sustavni programi educiranja i senzibiliziranja policije i pravosuđa. Sav teret senzibilizacije i edukacije preuzimaju organizacije civilnog sektora i međunarodne organizacije koje djeluju na teritoriju BiH, a bave se tematikom i problematikom mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje. Iz dokumentiranih slučajeva može se primijetiti, nažalost, da ova kaznena djela imaju tendenciju rasta zbog neprimjenjivanja trenutnog postojećeg zakonskog okvira, prema kojem počinitelji_ce mogu biti sankcionirani_e, te da je potrebno poboljšanje trenutnog zakonskog okvira, odnosno harmonizacija kaznenih zakona u Federaciji BiH i Brčko distriktu s Krivičnim zakonom Republike Srpske.

• Details
• Contents