Izvješće o pojavama govora mržnje I kaznenih djela učinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini u razdoblju od lipnja 2018. godine do lipnja 2019. godine
Report on the Occurrence of Hate Speech and Hate Crimes in Bosnia and Herzegovina from June 2018 to June 2019

Contributor(s): Jozo Blažević (Editor)
Subject(s): Social Sciences, Gender Studies, Law, Constitution, Jurisprudence, Media studies, Criminal Law, Sociology, Criminology, Victimology, Ethnic Minorities Studies, Identity of Collectives
Published by: Sarajevo Open Centre
Keywords: Hate speech; 2018-2019; Criminal acts; Legal regulation; Gender identity; Gender minorities; National minorities; LGBTI; Journalists;
Summary/Abstract: Tijekom 2016. i 2017. godine došlo je do unapređenja zakonskog okvira kada su u pitanju govor mržnje i kaznena djela učinjena iz mržnje. Unatoč tome, budući da bosansko-hercegovačko društvo općenito nije dovoljno senzibilizirano, a stručnjaci/kinje koji/e se bave ovom oblasti nisu dovoljno educirani/e, u praksi ova kaznena djela i dalje nisu odgovarajuće prepoznata, procesuirana i sankcionirana. Sve ovo doprinosi tome da žrtve govora mržnja i kaznenih djela učinjenih iz mržnje defacto najčešće ostaju nezbrinute, a djela neprocesuirana, što nekažnjenim počiniteljima/cama u ovakvim slučajevima šalje vrlo jasnu poruku da su njihova djela prihvatljiva i opravdana. Stoga žrtve i potencijalne žrtve govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje (pripadnici/e manjinskih skupina) nisu u mogućnosti voditi siguran i bezbrižan život sa svim temeljnim ljudskim pravima. Naime, ova prava su im uskraćena i/ili ograničena jer dijele neke od zaštićenih karakteristika zbog kojih mogu biti žrtve govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje. Unatoč tome što je legislativa poboljšavana u proteklom razdoblju, ni država ni nadležne ustanove za ovu oblast nisu uradile ništa kako bi se ova kaznena djela počela prvo prepoznavati, potom procesuirati, te na kraju odgovarajuće i sankcionirati. U prilog ovome govori i činjenica da država ne poduzima apsolutno ništa za sustavnu edukaciju policijskih službenika/ca, tužitelja/ica, sudaca/tkinjana ovu tematiku i problematiku, dok neke pravosudne ustanove nisu zainteresiraneni za suradnju kako bi svoje stručnjake/inje educirale kroz neformalni sustavo brazovanja. Iz svega navedenog očito je da izostaje odnos povjerenja između žrtava govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje i policije i pravosuđa. Zapravo, ova se kaznena djela ne prijavljuju policiji i pravosuđu, ili zbog straha, ili zbog izostanka povjerenja u cijeli lanac kaznenog progona. Nužno je kontinuirano senzibilizirati i educirati policijske službenike/ce, tužitelje/ice, suce/tkinje o tematici i problematici govora mržnje i kaznenih djela učinjenih iz mržnje, kako bi se promijenila prvenstveno njihova svijest, ali i unaprijedilo znanje i vještine o težini problema koju ova kaznena djela imaju po žrtve, a potom razvila i svijest i povjerenje žrtava da ta djela i prijave. Također, potrebno je poboljšanje trenutnog zakonskog okvira, odnosno harmonizacija kaznenih zakona u Federaciji BiH i Brčko distriktu s kaznenim zakonom Republike Srpske.

• Details
• Contents