Istorijat ekonomske i monetarne unije, mikroekonomija EU i makroekonomija EU - II
History of economic and monetary union, microeconomics of the EU and macroeconomics of the EU - II

Author(s): Miroslav Prokopijević
Subject(s): Supranational / Global Economy, Economic history, Political history, Recent History (1900 till today), EU-Accession / EU-DEvelopment
Published by: Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Keywords: EU; macroeconomics; microeconomics; Economic and monetary union; history;
Summary/Abstract: GDP Evropske unije je 11.500-12.000 milijardi dolara. Kad pogledate, vidite koliko ko vrijedi na tržištu. U apsolutnim iznosima BDP zemalja članica EU vidi se da je €12 zona 7.252 milijardi eura, da je €15 zona 9.296 milijardi eura. Iz ovih podataka može se zaključiti koliko malo doprinose svih 10 novih članica. Ukupni GDP novih članica malo je manji od holandskog, i tu se vidi koliko malo 10 novih članica ekonomski doprinose. To je samo nekih 5% od ukupnog BDP Unije. Kad bi se taj doprinos 10 novih članica u GDP-u gledao u paritetu kupovne vrijednosti, to ne bi bilo samo 5%, možda bi poraslo na nekih 9 ili 10%, koliko taj dohodak vrijedi u kupovnoj moći na tržištu tih 10 zemalja. Kako stoji dohodak EU prema američkom? EU25 ima približno isti dohodak izražen u eurima kao i SAD i ima otprilike tri puta veći od Japana, čiji dohodak prilično stagnira u posljednjih 20 godina. Japanski privredni model, nekada mnogo reklamiran, došao je u krizu koja traje skoro tri decenije. Vrijednost Nikeja - japanskog indeksa akcija - prije 25 god je bila oko 30.000, a sada je njegova vrijednost negdje oko 13-14.000. To je vrijednost prosjeka indeksa vodećih japanskih firmi, odnosno tržišna vrijednost tražnje njihovih akcija. U Americi je to Dau Džons (Dow Jones), indeks 30 najvećih američkih firmi, ili Futsi u Engleskoj, i nijedan nije toliko pao od 2000. godine kao što je pao japanski. Japan ima javni dug koji je u visini skoro dvostrukog nacionalnog dohotka. Da Japanci proizvode dvije godine kao što proizvode, da niko ne popije ni čašu vode, tek onda bi izmirili taj dug. Američki dohodak skoro je jednak sa EU, ali ovo je i vrlo nerealistična brojka iz baze podataka, jer je uračunat pad dolara. Ako podatke uzmete prema paritetu kupovne snage, onda ćete vidjeti da Amerikanci, ovakvi kakvi su, imaju dohodak bar nekih 25% veći od EU15. Brojka je varljiva zbog pada vrijednosti dolara.

• Details
• Contents