Epistemičko nasilje vs. rodno uvjetovano nasilje na sveučilištu: susjecišta i protuslovlja
Epistemic Violence vs. Gender-Based Violence at The University: Intersections and Contradictions

Author(s): Biljana Kašić
Subject(s): Gender Studies, Higher Education , Studies in violence and power, Sociology of Education, Pedagogy
Published by: Transkulturna Psihosocijalna Obrazovna Fondacija (TPO Foundation)
Keywords: feminist pedagogy; neoliberal university; epistemic violence; pedagogy of discomfort; feminist decolonization of knowledge;
Summary/Abstract: Sveučilište je, uz suvremene neoliberalizacijske imperative i komodifikaciju znanja (Butler i Athanasiou, 2013; Kašić, 2016; Khajbakhteev, 2020) sve vrijeme i mjesto ovjere epistemoloških dosega i umijeća stjecanja i dijalogiziranja spoznaja kao i društvenosti, afektivnosti te socijalne pravednosti (Dotson, 2011; Pereira, 2017). Ideja ženskostudijskog i rodnostudijskog obrazovanja tijekom polustoljetnog usustavljanja u visokoškolski sustav na globalnoj razini oglašava se ne samo kao pokušaj uspostavljanja specifičnih kriterija u tom smjeru nego i kao čin dekonstrukcije epistemičkog nasilja (Spivak, 1988) zakrivenog lagodnom “objektivnošću”, ignorancijom i intencionalnom desubjektivizacijom. Kakvi su učinci ušutkavanja glasova Drugih i Drugotnih po spolnoj/rodnoj osnovi i/ili orijentaciji na epistemički registar znanja, te u kojoj su korelaciji epistemičko i rodno uvjetovano nasilje i modusi njihova su-bivanja, prijelaza i razobličavanja, neka su od pitanja koja nalažu feminističku artikulaciju. U fokusu analize, a na predlošku hrvatske sveučilišne prakse, jesu rodno osviještena politika (gender mainstreaming) i otpori spram njezinog usustavljanja u epistemološki prostor akademskog poučavanja (Kašić, 2016) i izvedba pedagogije nelagode (pedagogy of discomfort) (Boler i Zembylas, 2002; Mignolo i Walsh, 2018), odnosno njezina potencijalnost u aktiviranju pedagoških alatki koje potiču uznemirenost kao način transformativnog učenja kada su posrijedi tabuizirane teme (seksizam, spolno uznemiravanje, rasizam, LGBTIQ pitanja i sl.). Drugim riječima, kako razotkriti obmane tankog alibija, a tiču se nasilja unutar akademskog okoliša i/ili kroz akademske spoznajne leće i kako im se oduprijeti? Pritom je od posebne važnosti autoreferencijalna pozicija poučavatelja/poučavateljice u repozicioniranju moći i autoritetske kontrole te subvertiranju ustajalih mizoginih paradigmi u prilog dekolonizaciji znanja i feminističkog osnaživanja studentica/studenata.

• Details
• Contents