UPORABA RODNO NEBINARNOG JEZIKA: (NE)MOGUĆNOSTI U PRAKSI
USE OF GENDER NON-BINARY LANGUAGE: (IN)POSSIBILITIES IN PRACTICE

Author(s): Ivan Šunjić
Subject(s): Language studies, Gender Studies, Sociolinguistics
Published by: Sarajevo Open Centre
Keywords: language; non-binary; gender; practice; possibilities;
Summary/Abstract: Znate onaj mit da nas naši pametni telefoni stalno slušaju, pa i kad pomislimo na nešto, to nešto nam iskoči u vidu klipa ili reklame dok skrolamo po ekranu? Baš tih dana, nakon prihvaćene ponude da za ovu publikacu napišem priručni tekst o jezično-stilskim rješenjima u kontekstu promišljanja nebinarnih rodnih perspektiva u jeziku, skrolajući po TikToku, nekoliko puta mi je iskočio klip u kojem Jelisaveta Seka Sablić iznosi svoje mišljenje o korištenju imenica za zanimanja u ženskom rodu. Čuvena glumica – i vaše i naše mladosti – iznosi stav da nikada neće koristiti za nju „nakazne reči: pedagoškinja, dramaturškinja“ jer uvek „govorilo se dramaturg, pedagog [...] zašto sad prevoditi to na ženski rod?“ Na voditeljičino pitanje zašto ne prevoditi, odgovara samo: „Pa zato što blesavo zvuči, zbog vremena, izvinite“. Ovaj s feminističkog gledišta razočaravajući odgovor žene umjetnice takvoga kalibra sadrži dva uobičajena argumenta u debatama oko rodnog senzibiliziranja standardnoga jezika što se trenutno vode između lingvistkinja feminističkoga usmjerenja i lingvistički stručnih i dakako brojnih nestručnih zaštitnika i zaštitnica tradicionalnih, to jest patrarhalnih – uvjetno rečeno – vrednosti. Prvi se tiče estetske dimenze uporabe oblika za ženski rod s objašnjenjem da narušava elegancu i ekonomičnost jezika i nagrđuje pisani ili govoreni tekst. Ovaj se argument može lako pobiti i odmah je jasno da se pod plaštem estetike zakriva nazor prema kojem uvođenje i ravnopravno (su)postavlja subordiniranog ženskog oblika stvara efekt nakaznog ili smešnog. Prema drugome rodno senzibiliziranje jezika narušava norme – srpskoga – standardnoga jezika. I ovo je pak lako pobiti, i to s normativističkog/standardološkog kao i povesnojezičnog stajališta, o čemu, između ostalih, piše i govori Svetlana Tomić (v. u Gočanin 2022). Kako promišljati i implementirati rodno nebinarne jezične prakse kada se na našem jezičnom prostoru, barem u Srbi, feminističke lingvističke borbe još uvek vode na osnovnoj razini?

• Details
• Contents