DEMOGRAFSKE PROMJENE NA PROSTORU SREBRENICE OD 1991. do 2022. GODINE
DEMOGRAPHIC CHANGES IN THE AREA OF SREBRENICA FROM 1991 TO 2022

Author(s): Salih Kulenović, Sead Jahić, Senad Gutić
Subject(s): Civil Society, Economic history, Local History / Microhistory, Military history, Social history, Government/Political systems, Demography and human biology, Transformation Period (1990 - 2010), Present Times (2010 - today), Migration Studies, Inter-Ethnic Relations, Socio-Economic Research, Sociology of Education
Published by: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu
Keywords: Srebrenica; demographic changes; War in Bosnia and Herzegovina; Genocide; demographic issues of the population;1991-2022; Economic structure of the population; Educational structure of the population;
Summary/Abstract: Općina Srebrenica nalazi se u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama: Bratunac na sjeveru i sjeveroistoku, Višegrad i Rogatica na jugozapadu, općinom Milići (dio bivše općine Vlasenica) na zapadu, a na jugu granica ide rijekom Drinom u dužini od 40 km koja je i međunarodna granica između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Površina teritorije općine Srebrenica je 529,83 km2. Prema popisu stanovništva 1991. godine na prostoru općine Srebrenice živjelo je ukupno 36.666 stanovnika ili 0,84% od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Bošnjaka je bilo 27.572 ili 75,20%, Srba 8.315 ili 22,70% i ostalih 779 ili 2,12%1. Gustina naseljenosti u općini iznosila je 69,6 st/km2 (u Bosni i Hercegovini 85,6 st/km2). U političko-administrativnom pogledu 1991. godine Srebrenica je imala 19 mjesnih zajednica u kojima se nalazilo 80 naselja od kojih je jedno pripadalo gradskom, a 79 seoskom tipu naselja. Prema prirodnom priraštaju koji je iznosio 13,2‰ 1991. godine, općina Srebrenica bila je na petom mjestu u Bosni i Hercegovini i to poslije općina Žepče, Velika Kladuša, Živinice i Kalesija. U periodu 1992‒1995. godine na području općine Srebrenica, kao i na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, dogodile su se krupne demografske promjene. Masovni zločini koje su nad nedužnim bošnjačkim stanovništ-vom vršile tzv. Vojska RS i policija RS, pod vojnom komandom ratnog zločinca Ratka Mladića i političke direktive ratnog zločinca Radova-na Karadžića, dostigle su vrhunac u općini Srebrenica kada su srpske oružane formacije okupirale “sigurnu zonu UN-a” Srebrenicu, jula 1995. godine, i počinile genocid nad nedužnim bošnjačkim stanovništvom.

• Details
• Contents