Intersekcijska diskriminacija: Spori put od teorije do zakonodavstva i sudske prakse
Intersectional Discrimination: A Slow Progression From Theory Towards Legislation and Jurisprudence

Author(s): Amila Kurtović
Subject(s): Gender Studies, Civil Law, Human Rights and Humanitarian Law, Social differentiation, EU-Legislation, Court case
Published by: Analitika – Centar za društvena istraživanja
Keywords: gender; human rights; discrimination; legislation; court practices; ECHR;
Summary/Abstract: Kada je 1976. godine pet Afroamerikanki iz Mizurija podnijelo zajedničku tužbu protiv svog poslodavca, multinacionalne korporacije General Motors radi kršenja Glave VII (Title VII) Zakona o građanskim pravima (Civil Rights Act) nisu ni slutile da će upravo taj predmet biti povod za razvoj nove teorije u feminističkim studijima, ali i novog koncepta u antidiskriminacijskom pravu. Tužiteljice su tvrdile da su zbog otkaza uzrokovanih recesijom, a koje im je poslodavac uručio na bazi senioriteta, odnosno dužine zaposlenja u konkretnoj kompaniji, Afroamerikanke stavljene u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike – i to u odnosu na druge žene, ali i afroameričke muškarce. Naime, prije 1964. godine, kada još nije usvojen Zakon o građanskim pravima, General Motors nije ni zapošljavao Afroamerikanke, a šest godina poslije sve su otpuštene jer nisu zadovoljile uslov senioriteta, koji je bio ključan za zaštitu od otkaza uzrokovanih recesijom. Tužiteljice su kao osnov po kojem su diskriminirane navele kombinaciju rase i spola – dakle, činjenicu da su one žene afroameričkog porijekla, što je bio osnovni razlog da postupajući sud donese presudu u korist tuženog (odnosno poslodavca) uz obrazloženje da nisu uspjele dokazati da su Afroamerikanke klasa koja treba biti posebno zaštićena od diskriminacije.

• Details
• Contents