Vodič za otvorenu vlast - Otvoreni javni podaci, upravljanje zapisima
Open Government Guide – "Open Government Data" and "Records Management"

Author(s): Not Specified Author
Subject(s): Politics, Electronic information storage and retrieval, Public Administration, Government/Political systems
Published by: Analitika – Centar za društvena istraživanja
Keywords: open government; guide; open data; data access; records management;
Summary/Abstract: Ideja otvorenih podataka je sadržana u tome da podaci budu besplatno dostupni svima, za korištenje i ponovno objavljivanje bez ograničenja u vezi sa autorskim pravima, patentima ili drugim mehanizmima kontrole. Kada se informacije javnog sektora stave na raspolaganje javnosti kao otvoreni podaci, onda se oni nazivaju otvoreni javni podaci. Vlade i njihovi ugovarači prikupljaju ogromnu količinu kvalitetnih podataka u okviru svojih redovnih radnih aktivnosti. Rezultat toga je da država uglavnom uspostavi snažan monopol nad tim podacima tako da može strukturirati i homogenizirati interakciju između sebe i svojih građana. Ove su jednostrane interakcije skupe, ne odgovaraju na potrebe građana, a mogu i nepotrebno ograničiti aktivnosti vlade. Otvaranje javnih podataka uključuje politike i tehnička pitanja. Ako vlada učini podatke otvorenim, to može imati potencijalno velike koristi, uključujući: Transparentnost: U demokratskom društvu koje dobro funkcionira, građani trebaju znati šta njihova vlada radi. Zato moraju imati slobodan pristup javnim podacima i informacijama, analizirati ih i dijeliti s drugim građanima. Efikasnost: Omogućavanje bolje koordinacije i efikasnosti unutar vlade, lakšim pristupom podacima, analizama i objedinjavanjem podataka iz različitih ministarstava i agencija. Inovacija: U digitalno doba, podaci su ključni resurs za društvene i poslovne aktivnosti. Sve, od autobuskog prijevoza do ljekarskog pregleda, zavisi od pristupa informacijama, od kojih mnoge kreira ili posjeduje država. Otvaranjem podataka, vlada može doprinijeti razvoju inovativnog poslovanja i usluga koje imaju društvenu i komercijalnu vrijednost. Mnogi zakoni o javnim registrima i politike koje reguliraju pravo na informacije se tradicionalno oslanjaju na reaktivno objavljivanje, što znači da se javna informacija mora zatražiti prije nego što se stavi na raspolaganje, vlada koja je u potpunosti posvećena otvaranju podataka bira proaktivno objavljivanje informacija, a to znači da se javni podaci objavljuju odmah nakon prikupljanja i prije dostavljanja zahtjeva. Drugim riječima, vizija otvorenih podataka jest da informacije u posjedu vlade budu automatski otvorene. Otvaranje podataka ima brojne tehničke implikacije, posebno kada su u pitanju određeni formati koji se biraju za objavljivanje podataka. Otvoreni formati su strukturirani, nisu pod zaštitom i omogućavaju javnosti i vladi da maksimalno iskoriste podatke, sada i u budućnosti. Vlade širom svijeta navode razne razloge za pokretanje inicijative za otvaranje podataka, uključujući i povećanje transparentnosti i odgovornosti vlade, ubrzavanje stvaranja novih digitalnih usluga i aplikacija za građane, oslobađanje punog ekonomskog potencijala javnih informacija, te razvijanje usluga vlade za potrebe koje se očekuju u budućnosti. Iako je ovo interesovanje najviših nivoa vlasti novo, ima mnogo profesija i zajednica koje su uključene u dijalog, politiku i razvoj u ovom pogledu, uključujući vladine dužnosnike, novinare, programere, reformatore u oblasti transparentnosti, zagovarače i zainteresirane građane.

• Details
• Contents