Podaci kao potencijal: Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH
Data as Potential: Toward Open Public Data Policies in Bosnia and Herzegovina

Author(s): Not Specified Author
Subject(s): Politics, Information Architecture, Electronic information storage and retrieval, Public Administration, Corruption - Transparency - Anti-Corruption
Published by: Analitika – Centar za društvena istraživanja
Keywords: BiH; data; information access; public data policy; public institutions;
Summary/Abstract: Država i njene institucije najveći su proizvođači, sakupljači i korisnici različitih vrsta podataka. Pored onih lične prirode, sadržanih u matičnim knjigama i medicinskim kartonima, prikupljaju se podaci od šire društvene važnosti, poput podataka o stanju okoliša ili o privrednim kretanjima, meteorološki i drugi podaci. U prošlosti su podaci od šire društvene važnosti uglavnom bili nedostupni javnosti, a ako su kojim slučajem i bili dostupni, bilo ih je iznimno teško pronaći i koristiti. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i relativno jednostavnom i jeftinom otvaranju podataka putem interneta, ali i sve izraženijim zahtjevima javnosti za transparentnijom, odgovornijom i efikasnijom vlasti, vlade širom svijeta opredijelile su se za politike otvaranja podataka u posjedu javnih institucija. Primjeri takvih politika su web-portali Data.gov i Usa.gov Sjedinjenih Američkih Država, Data.gov.uk Velike Britanije ili Open data portal Evropske unije, na kojima su dostupne informacije iz oblasti obrazovanja, zdravstva, transporta, okoliša i drugih. Sve ovo dovelo je do ubrzanog rasta upotrebe otvorenih javnih podataka, kako u privatnom tako i u nevladinom sektoru. Softverske aplikacije omogućavaju pristup informacijama putem interneta ili mobilnih uređaja, a podaci se koriste da se unaprijede javne usluge, pokrenu novi komercijalni poslovi ili poboljša transparentnost vlasti. Neki od primjera web-stranica specijaliziranih za obradu, objavljivanje i daljnju upotrebu otvorenih podataka su OpenSpending.org na kojoj je trenutno objavljeno preko 700 setova podataka o javnoj potrošnji u 66 zemalja, ili OpenCongress.org koja objavljivanjem niza podataka i informacija omogućava praćenje rada američkog Kongresa. Iako je objavljivanje otvorenih javnih podataka izražen trend u svijetu, te su potencijali otvorenih podataka prepoznati i u regiji, u Bosni i Hercegovini takva praksa još uvijek nije istinski zaživjela. Bez obzira na inicijative otvaranja podataka koje dolaze iz nevladinog sektora, institucije javne vlasti, osim nekoliko izuzetaka, uglavnom ne pružaju pristup podacima putem interneta i mobilnih tehnologija. Kako bi se spriječilo da BiH ozbiljno zaostane u domenu proaktivnog objavljivanja takvih podataka, usljed čega bi trpjeli svi sektori društva, neophodno je pokrenuti širu društvenu raspravu za otvaranje podataka u posjedu javnih institucija. Ovaj memorandum nastoji dati doprinos takvoj raspravi.

• Details
• Contents