Analiza - Rodno inkluzivne zajednice u BiH
Analysis - Gender Inclusive Communities in Bosnia and Herzegovina

Author(s): Jasmina Čaušević
Subject(s): Politics, Gender Studies, Sociology, Social development, Social differentiation, Socio-Economic Research
Published by: Transkulturna Psihosocijalna Obrazovna Fondacija (TPO Foundation)
Keywords: BiH; gender; communities; inclusion; analysis;
Summary/Abstract: Analiza "Rodno inkluzivne zajednice u BiH" dio je implementacije projekta "Rodno inkluzivne lokalne zajednice u BiH" koji vodi Transkulturna psihosocijalna obrazovna fondacija (TPO) u saradnji sa dvije lokalne organizacije žena - "Lara" iz Bijeljine i "Li-Woman" iz Livna - uz finansijsku podršku Američke vlade. Cilj projekta je da se kroz analiziranje situacije na terenu, nova znanja i vještine žene osnaže da u svojim lokalnim zajednicama postanu aktivne građanke i liderice koje će se, dalje, zalagati za rodno inkluzivne lokalne politike u svojim okruženjima. Na osnovu rezultata i preporuka analize, planirano je da se uz pomoć iskusnih političarki, poslovnih žena i istaknutih liderica lokalnih nevladinih organizacija napravi prirucnik "Integriranje rodno inkluzivnog pristupa u javnom djelovanju". Od 2003. godine, tj. od donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova BiH govori se sasvim konkretno i o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou1. Mnogi međunarodni i domaći dokumenti omogućavaju reformu lokalnih zajednica - od najznačajnijih dokumenata u oblasti rodne ravnopravnosti Ujedinjenih nacija2, preko Ustava Bosne i Hercegovine, i entiteta, i Gender akcionog plana, pa sve do donošenja Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou.3 Iako je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od pet vrijednosti na kojima počiva Evropska unija (EU), i iako se već više od 60 godina ovaj odnos pravno uređuje raznim dokumentima, još uvijek se prepoznaje da de jure ravnopravnost ne osigurava, uvijek i svuda, i de facto ravnopravnost među spolovima. Evropska komisija je 2010. godine usvojila Povelju o ženama, kojom, još jednom, potvrđuje svoju misiju jačanja rodne perspektive u svim svojim politikama i institucijama. I ova se Povelja najviše poziva na UN Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (CEDAW). Također, donesena je i Strategija za ravnopravnost žena i muškaraca u periodu od 2010. do 2015. godine. Ova Strategija predstavlja radni program za konkretno ostvarivanje rodne ravnopravnosti, pri čemu je njen cilj da dodatno podstakne razvoj na nacionalnim nivoima. Strategija stavlja akcent na jednako pravo na ekonomsku nezavisnost, jednaku zaradu za jednak rad, ravnopravnost prilikom donošenja odluka, dostojanstvo, integritet i iskorjenjivanje rodno zasnovanog nasilja, kao i ravnopravnost u javnim aktivnostima. Sve ovo spominjemo kako bismo ukazale na činjenicu da ni u zemljama EU, koje imaju višedecenijsku tradiciju pravne, aktivističke i akademske borbe protiv neravnopravnosti spolova, unapređivanje ravnopravnosti žena i muškaraca nije jednostavna i završena priča, te da se neprekidno moraju analizirati i usklađivati životne realnosti ljudi, kako bi se stvorila kultura koja će stvarno biti zasnovana na rodnoj ravnopravnosti. Kako lokalna zajednica osim političkog značaja, predstavlja i okvir u kojem se odvijaju aktivnosti i donose odluke vezane za svakodnevni život ljudi, neophodno je uvažiti različite uslove života i potrebe žena i muškaraca kako bi one što više odgovarale realnoj situaciji i potrebama građana i građanki. Sve ovo se može ostvariti u okviru nadležnosti lokalne samouprave. Osim državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih pravnih akata, sada postoje i različiti izvori koji se bliže odnose na rodnu ravnopravnost u lokalnoj zajednici, ulogu i zadatke lokalnih mehanizama, a sve su češći priručnici koji približavaju koncept i proces rodne uključenosti u lokalnu zajednicu, pa i analize budžeta i rodnog budžetiranja i na lokalnom nivou.4 Analize koje sprovodi TPO sa partnerskim organizacijama, imaju kao osnovni cilj promociju i implementaciju domaćih i međunarodnih standarda o ravnopravnosti spolova i pružanje podrške državnim mehanizmima rodne ravnopravnosti na svim nivoima vlasti. Ova analiza tiče se konkretno lokalnog nivoa vlasti. Obuhvaćeno je 8 općina/opština (Bosansko Grahovo, Livno, Bijeljina, Ugljevik, Zvornik, Drvar, Lopare i Glamoč) u kojima su urađeni intervjui sa načelnicima/ama odjeljenja za društvene djelatnosti u općinama, predsjednicima/ama općinskih komisija za rodnu ravnopravnost i predsjednicima općinskih vijeća. Također, analizirana je spolna struktura skupština općina, spolna struktura predsjedavanja skupštinskim komisijama, te je napravljena i anketa sa 400 osoba - vijećnici/e općinskih vijeća i zaposleni/e u službama općina. Na osnovu dobivenih informacija sa terena napravljena je analiza procjene diskrepancije između trenutne situacije i stanja koje bi bilo u skladu sa važećim zakonima, i drugim dokumentima, koji se tiču ljudskih prava i posebno ravnopravnosti spolova u oblasti političkih, administrativnih i partnerskih struktura i mehanizama, kao i raspodjele budžeta, na lokalnom nivou vlasti. Doprinos ove publikacije jeste u tome što na osnovu detaljne analize političkih, administrativnih i partnerskih struktura i mehanizama ovih lokalnih zajednica nudi konkretne preporuke koje bi trebalo da omoguće da rodno uključujuće politike postanu svakodnevica u svim institucijama javne i privatne sfere života lokalnih zajednica. I za kraj, budući da se iz intervjua sa osobama koje rade u općinama kao načelnici/e ili predsjednici/e vidjelo da je već i sam pojam rodne ravnopravnosti ponegdje nedovoljno jasan ("(...) pojam rodne ravnopravnosti mi je poznat, ali kada pričamo o tome i žene imaju podijeljena mišljenja.”), shvatile smo da je problem u razumijevanju termina i da treba krenuti od predstavljanja osnovnih pojmova rodne i spolne ravnopravnosti, jer ne vjerujemo da bilo koja osoba želi da bude omalovažavana, vrijeđana, diskriminirana, podcjenjivana ili da trpi nasilje samo zato što je ženskog spola ili roda. Zahvaljujemo partnerskim organizacijama "Lara" Bijeljina i "Li-Woman" na podršci u provedbi intervjua i anketa u osam općina u regijama Bijeljine i Livna, a posebnu zahvalu dugujemo Radmili Žigić i Jasminki Borković koje su se angažirale u pripremi, organizciji i provedbi intervjua.

• Details
• Contents