Upravljanje pandemijom - Naučene lekcije za sigurniju budućnost
Upravljanje pandemijom - Naučene lekcije za sigurniju budućnost

Author(s): Sabahudin Harčević
Subject(s): Politics, Governance, Security and defense, Welfare systems, Health and medicine and law
Published by: Centar za Sigurnosne Studije
Keywords: BiH; COVID-19; pandemics; management; governance; policy; security; health; 2023;
Summary/Abstract: Pandemija COVID-19 i njene ekonomske posljedice imale su relativno veliki utjecaj na stanovništvo i ekonomiju BiH. U tu svrhu zemlje širom svijeta, uključujući i BiH, uvele su mjere za sprečavanje širenja bolesti uvođenjem određenih ograničenja građanima (ograničenje kretanja, zatvaranje državnih granica za strane državljane, policijski sat, zabrana okupljanja, instrukcije za ostanak kod kuće, karantin, obavezna kućna izolacija, podsticanje izbjegavanja bliskih ličnih kontakata) što je dovelo do ograničavanja pojedinih individualnih prava i sloboda građana. Pojava pandemije COVID-19 predstavljala je ozbiljne izazove kako za međunarodni tako i za domaći sistem i njegove institucije. Mjere koje su provodile bile su prilično restriktivne, a kako su usvajane na različitim nivoima vlasti u BiH, izazvale su određenu konfuziju među samim građanima, što je dovelo do stvaranja brojnih teorija zavjere, kako od strane medija, tako i od strane samih građana. Tako je na snimku koji je nekoliko hiljada puta podijeljen na Facebook-u građanima savjetovano da ne vjeruju ljekarima i da Covid-19 liječe medom i propolisom jer farmaceutske kompanije kriju prirodne lijekove. U videu ženska osoba objašnjava kako testovi na COVID-19 uzimaju ljudsku DNK, a nakon toga ljekari prave određenu vrstu čipa. Ona navodi da i testovi dokazano ne djeluju, odnosno uopšte ne pokazuju da je neko bolestan, već jednostavno čim osoba ima blagu temperaturu ili neku slabost pokažu pozitivni [5]. Također, portal N1 je 17. septembra 2020. godine neosnovano zaključio da je dnevni bilans novozaraženih „oborio rekorde” za taj dan. Zvanični podaci institucija govore da su, nažalost, veće cifre zabilježene krajem jula 2020. godine [6]. Koliko je BiH bila nespremna da adekvatno odgovori na sve izazove koje je sa sobom donijela pandemija COVID-19 govori i činjenica da nacionalni plan pripravnosti i kontrole gripa u BiH nije ažuriran 14 godina. Izazovi nalažu da se postave sljedeća pitanja: Da li su poduzeti odgovarajući i blagovremeni koraci da se spriječi širenje virusa? Koliki je bio nivo koordinacije između domaćih i međunarodnih aktera u rješavanju vanredne situacije? Šta je uzrok visoke smrtnosti u BiH od COVID-19?

• Details
• Contents