Radnopravni status osoba na čiji se rad i zapošljavanje primjenjuje Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine
The legal status of persons whose work and employment are applied by the Labor Law in the Institutions of Bosnia and Herzegovina

Author(s): Mehmed Hadžić
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Public Law, Labor relations, Evaluation research
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; labour law; workers; legal status; BiH; work contract; termination of employment; responsibility;
Summary/Abstract: Radnopravni status osoba na čiji se rad i zapošljavanje primjenjuje ZoR je determinisan pozicijom radnog zakonodavstva na nivou Bosne i Hercegovine, koje za razliku od radnih zakonodavstava u Bosni i Hercegovini nema teritorijalno važenje u smislu da se primjenjuje na čitavoj njenoj teritoriji. Ono se veže isključivo za institucije BiH kao poslodavce i druge pravne osobe, čiji su osnivači u pravilu opet institucije BiH, u ulozi poslodavaca koje su osnovane na nivou BiH, i koje da bi ispunile svoje primarne ciljeve djeluju na cjelokupnoj teritoriji BiH. Ovo je razlog zbog čega temeljni opći propis nosi naziv Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine - ZoR. Međutim, sam ZoR se primjenjuje i na one poslodavce koji nisu institucije BiH odnosno čiji osnivači nisu institucije BiH od kojih su neki javni poput međuentitetskih korporacija, a neki mogu biti privatni poput udruženja i fondacija. Imajući u vidu precizno imenovanje ili određenje poslodavaca na koje se primjenjuje ZoR, u kontekstu radnog zakonodavstva u BiH on jeste neka vrtsta lex specialisa, ali istovremeno u kontekstu institucija BiH i pravnih subjekata koje one osnivaju on predstavlja lex generalis propis. Druga specifičnost ZoR-a je ta što se on kao lex generalis propis primarno primjenjuje samo na one zaposlenike koji ne pripadaju nekoj od posebnih grupa kao što su državni službenici, policijski službenici, te pripadnici oružanih snaga. U okviru institucija BiH koje se finansiraju iz budžeta ZoR se primarno primjenjuje samo za zaposlenike sa višom stručnom spremom i niže, te sekundarno kao lex generalis za već pomenute posebne grupe zaposlenika. S obzirom na njegovu poziciju ZoR sadrži određene specifičnosti u pogledu radnog vremena i odmora, plaća, disciplinske i materijalne odgovornosti, i prestanka radnog odnosa. Puno radno vrijeme se, da li omaškom zakonodavca ili ne, za razliku od uobičajenog načina, računa na mjesečnom nivou. Ovakav način računanja punog radnog vremena dalje generira poteškoće u rasporedu radnog vremena, određivanju odmora, te računanju prekovremenog rada jer se oni prema ZoR-u računaju na sedmičnom nivou. Institut preraspodjele radnog vremena, opet omaškom zakonodavca, na način kako je uređen, je potpuno obesmišljen jer je u praksi nemoguće postići njegovu svrhu. Regulisanje plaće zaposlenika ovisi o tome da li je njihov poslodavac institucija BiH koja se finansira iz budžeta ili ne. Za sve kategorije zaposlenika kod poslodavaca budžetskih korisnika institut plaće je u potpunosti uređen lex specialis propisom Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Prema ovom Zakonu plaća se sastoji od fiksnog dijela kojeg čini osnovna plaća i dodatak na plaću, i varijabilnog dijela kojeg čini novčana nagrada, sa preciznim uređenjem koeficijenata i osnovice za osnovnu plaću, kategorija i poslova na kojima zaposlenici imaju pravo na određene dodatke, te kad i pod kojim uslovima se može isplatiti novčana nagrada. Za razliku od plaće koja je zakonski uređena za sve kategorije zaposlenika kod poslodavaca budžetskih korisnika, disciplinska i materijalna odgovornost za ove poslodavce, je pored ZoR-a dodatno, prije svega u procesnom smislu, uređena podzakonskim aktima-pravilnicima posebnim za zaposlenike, a posebnim za državne službenike. Ovdje je prisutna neusklađenost postojećeg pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika sa ZoR-om u dijelu koji se odnosi na način izvršavanja novih vrsta sankcija propisanih izmjenama i dopunama ZoR-a. Utvrđujući osnove za prestanak radnog odnosa ZoR sadrži određene nedorečenosti u pogledu preciziranja osnova (prestanak po sili zakona), i uvođenja nepotrebnih dodatnih proceduralnih mehanizama kod otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca zbog povrede radnih obaveza i discipline ponašanja. I na kraju, radnopravni status osoba na koje se primjenjuje ZoR s aspekta obima primjene je uslovljen: 1) pripadnošću pojedinim posebnim kategorijama zaposlenika (državni službenik, policijski službenik, pripadnik oružanih snaga) kada on ima ulogu lex generalisa, 2) pozicijom poslodavca u smislu da li je on institucija BiH ili pravna osoba kojoj je institucija BiH osnivač, međuentitetska korporacija, ili udruženje odnosno fondacija i 3) ako je poslodavac institucija BiH da li se ona finansira iz budžeta ili ne.

• Details
• Contents