Nastavak aktivnosti unutar strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH u svjetlu briselskog Protokola (10. 09. 2015)
Continuation of activities within the structured dialogue on justice between the EU and BiH in the light of the Brussels Protocol (10. 09. 2015)

Author(s): Maša Alijević
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, EU-Accession / EU-DEvelopment
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; judiciary; VSTV; BiH; EU; dialogue; Bruxelles; Bruxelles Protocol; judicial system; constitution; constitutional reforms;
Summary/Abstract: Analizom Protokola iz Brisela utvrđeno je da Protokol neće donijeti nikakve promjene u dosadašnjem načinu provođenja strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH, ali je sadržajno došlo do promjene. Prema tekstu Protokola pažnja je usmjerena na reformu državnih pravosudnih institucija što se može posmatrati dvojako. Pozitivno je to što će dijalog konačno biti koncizniji i što će reforma krenuti od „vrha“ (državnog nivoa), gdje ima najviše problema. Dok je negativno nastojanje da se reforma pravosuđa kao cjeline provodi segmentirano kroz pojedinačne reformske procese bez sagledavanja svih nivoa pravosudnog sistema. Stoga, smatram da potpisani Protokol neće ništa bitnije promijeniti, izuzev što će skrenuti pažnju javnosti sa planiranog referenduma, kojim se osporavaju pravosudne institucije BiH, i nastojati pomiriti različite stavove dva entiteta (kao i 2011), dok će temeljita reforma pravosuđa sačekati bolja vremena. Reforma pravosuđa je moguća samo i jedino kao dio ustavne reforme koja se u tekstu Protokola ne pominje (valjda se podrazumijeva). Ona će u narednom periodu stagnirati zbog nedostatka političke volje za reformske procese. Protokol predviđa reformu Zakona o VSTV-u baziranu na tri principa koja nisu dostatni za sveobuhvatnu reformu pravosudnog vijeća u BiH. U Protokolu nije posvećena posebna pažnja izboru i mandatu članova VSTV-a, što smatram izuzetno važnim pitanjem. Izbor vanjskih članova VSTV-a bi trebalo temeljito preispitati tako da predstavnici svih grana vlasti budu zastupljeni u vijeću. Bilo bi dobro da Vijeće ima i neutralne članove, izvan politike. Npr. da jedan član Vijeća bude biran iz reda profesora pravnih fakulteta, kao neutralan član koji je predstavnik nauke i ne zavisi ni od jedne grane vlasti. Drugo važno pitanje koje je zanemareno u Protokolu tiče se postupaka imenovanja sudija i tužilaca. To je izuzetno važan aspekt u približavanju demokratskim ciljevima, te je stoga neophodna njegova reforma dosljednom primjenom objektivnih i transparentnih kriterija imenovanja sudija i tužilaca koji će pooštriti uslove pristupa sudijskoj i tužilačkoj profesiji. No, ovo pitanje traži ozbiljnu elaboraciju i provjeru različitih argumenata. Iako bi dva potpuno odvojena vijeća (Sudsko i Tužilačko) bilo najbolje rješenje s obzirom na različitost položaja sudija i tužilaca, ipak smatram najsvjetlijom tačkom u Protokolu princip da se u okviru VSTV-a formiraju sudsko i tužilačko podvijeće. Dva podvijeća će zasigurno uticati na jačanje sudske nezavisnoti koja je jedan od temeljnih principa vladavine prava.

• Details
• Contents