Diskriminacija religijskih manjina u Bosni i Hercegovini
Discrimination of Religious Minorities in Bosnia and Herzegovina

Author(s): Irina Terzić
Subject(s): Politics, Education, Law, Constitution, Jurisprudence, Human Rights and Humanitarian Law, Public Law, Theology and Religion, Ethnic Minorities Studies, Identity of Collectives
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; religion; religious communities; religious minorities; BiH; discrimination; education; religious education; religious freedoms;
Summary/Abstract: Isprepletenost i podudarnost etničke i religijske pripadnosti u BiH direktno se odražava na položaj religijskih manjina u BiH. Zbog takve karakteristične strukture, gdje se svi napori usmjeravaju ka pružanju jednakog tretmana trima većinskim religijama, prava religijskih manjina ostaju zapostavljena. Iako su na snazi mnogi pravni propisi koji garantiraju jednak položaj svih religijskih zajednica, religijske manjine se svakodnevno stavljaju u obespravljen položaj. To je na primjer vidljivo iz činjenica da Ustav Republike Srpske navodi Srpsku pravoslavnu crkvu kao crkvu srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere, te da religijske manjine nisu zastupljene u Međureligijskom vijeću BiH. Pored toga, obespravljenost religijskih manjina dolazi do izražaja i u koncepciji religijskog obrazovanja u školama, gdje u većini slučajeva učenici nisu u mogućnosti da pohađaju religijsko obrazovanje po svom izboru, nego zbog konretnih okolnosti moraju konzumirati vjersku pouku većinske religije. Problemi sa legislativom u BiH, kao što su neharmoniziranost te siromašna zakonska zaštita od diskriminacije, samo dodatno doprinose marginalizaciji religijskih manjina u društvu. Zbog pojedinih Ustavnih odredbi koje omogućuju povlašteni položaj određenoj religiji i uske povezanosti religije i politike, BiH sve više postaje polusekularna država, u kojoj se za vođstvo takmiče tri većinske religije. Iz svega navedenog slijedi da bi vlasti BiH trebale poduzeti različite mjere kako bi se religijske manjine zaštitile od diskriminacije. Prvi korak bi predstavljalo ukidanje odredbe Ustava Republike Srpske, kojom se daje povlašteni položaj Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Dalje, religijske manjine treba da budu zastupljene u organima Međureligijskog vijeća u BiH. Aktivnim djelovanjem Međureligijskog vijeća bi se mogao znatno poboljšati položaj religijskih manjina u društvu. Pored toga, vlasti BiH bi trebale poduzeti korake kako bi harmonizirale i ojačale zakone vezane za zaštitu od krivičnog djela poticanja na mržnju. Iako krivična djela počinjena iz mržnje prema religijskim manjinama nisu česta pojava u BiH, ipak stručnjaci za ljudska prava ukazuju na njihovo postojanje. Stoga bi harmonizacija zakonodavstva znatno olakšala sudijama i tužiocima sankcioniranje krivičnog djela poticanje na mržnju, što bi opt doprinijelo ujednačavanju sudske prakse, a time i efektivnijoj zaštiti i prevenciji od sličnih krivičnih djela. Na posljetku, jedna od ključnih stvari za uklanjanje diskriminacije religijskih manjina u BiH jeste izmjena dosadašnjeg načina religijskog obrazovanja u školama. Umjesto vjerske pouke o samo jednoj religiji, učenici treba da se educiraju o različitim kulturama i religijama. Kao što je predhodno navedeno, zbog okolnosti, škole su ograničene u pogledu pružanja vrste religijskog obrazovanja, tako da bi ovakva opcija bila prikladna za učenike svih vjeroispovijesti, kod kojih bi se ujedno i razvijala svijest o važnosti tolerancije i ravnopravnosti u društvu.

• Details
• Contents