Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske
State Judicial Council in the legal system of the Republic of Croatia

Author(s): Dražen Jakovina
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Transformation Period (1990 - 2010), Present Times (2010 - today)
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; DSV; SJC; State Judicial Council; judicial system; Republic of Croatia; history; judges;
Summary/Abstract: Normativna rješenja kojima je reguliran rad DSV-a od njegova uvođenja u pravni sustav Republike Hrvatske do danas često su mijenjana. Jedan od razloga brojnih zakonskih izmjena svakako valja potražiti i u nastojanju za uspostavljanjem takvog sustava koji bi u najvećoj mogućoj mjeri omogućio objektivan i transparentan izbor sudaca i pozicioniranje DSV-a kao nositelja i jamca samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Svakako bitna kvalitativna izmjena ogleda se u načinu izbora članova DSV-a iz redova sudaca. Članove iz redova sudaca biraju svi suci u Republici Hrvatskoj čime tako izabrani kandidati svakako uživaju povjerenje sudaca i sudstva u cjelini. U postupku izbora sudaca bitnu ulogu imaju sudačka vijeća kao izraz sudačke autonomije. Međutim, njihova je uloga sužena time što u ocjeni obnašanja sudačke dužnosti koju donose zapravo samo rezultatu rada suca pridružuju određene i Metodologijom propisane bodove bez mogućnosti davanja mišljenja o radu suca. Sudac ukupno u ocjeni može ostvariti 150 bodova, a na strukturiranom razgovoru pred DSV-om još 20 bodova. Tih 20 bodova u ukupnom mogućem broju bodova sudjeluje u iznimno malom postotku čime je otklonjena mogućnost arbitriranja pri izboru sudaca. Time je zapravo uspostavljeno kombinirano rješenje kojim se uz pridruživanje broja bodova rezultatu rada suca dopušta i bodovati dojam koji na strukturiranom razgovoru steknu članovi DSV-a u odnosu na kandidata. Čovjek po prirodi stvari nije i ne može biti lišen stvaranja dojma o određenoj osobi. Međutim, niti matematika pri izradi ocjene sudaca ne mora uvijek i nužno izražavati posve objektivnu sliku rada kandidata. Sadašnje normativno rješenje matematici ipak daje, čini se, preveliku prednost. Državna škola za pravosudne dužnosnike predstavlja tzv. zatvoreni model imenovanja sudaca prvoga stupnja.83 Do sada je državnu školu završila prva generacija dok se uskoro očekuje završetak i druge generacije. Međutim, pojavili su se stanoviti problemi oko prijava na oglas za imenovanje sudaca. Naime, kandidati se teško odlučuju, što je posve razumljivo i životno logično, prijaviti na oglas za suca na sud koji je bitno udaljen od mjesta njihova prebivališta. Zbog toga je nekoliko sudačkih mjesta ostalo nepopunjeno jer se na oglas nije javio nitko od kandidata ili se javilo premalo kandidata. Stoga bi u budućnosti valjalo razmisliti o uvođenju teritorijalnog principa kod upisa u Državnu školu. Svakako valja pozdraviti normativno rješenje prema kojem DSV imenuje i razrješeva predsjednike sudova. Time su ta tijela sudske uprave posve neovisna spram izvršne vlasti koja je u nekim ranijim razdobljima imenovala i razrješavala predsjednike sudova. U području stegovne odgovornosti sudaca učinjen je pomak time što je predviđen veći broj i vrsta stegovnih kazni čime se i stegovna djela mogu odgovarajuće sankcionirati. U ranijim razdobljima imovinske kartice sudaca bile su pohranjene u Ministarstvu pravosuđa. Sadašnje je rješenje znatno kvalitetnije i omogućuje samostalnost sudbene vlasti. Predviđeni su mehanizmi kontrole podataka iz imovinske kartice te je učinjena dobra ravnoteža između prava javnosti na uvid u imovinske kartice i prava sudaca na zaštitu privatnosti. Sadašnji sustav po kojem DSV djeluje relativno je dobro uređen i kao takav predstavlja bitan kvalitativan pomak u odnosu na ranija razdoblja. Valja očekivati da će se stanoviti problemi na koje se nailazi u praktičnoj primjeni zakonskih odredaba razmotriti u nekoj budućoj normativnoj izmjeni.

• Details
• Contents