Sloboda interpretacije ustavom propisanih uvjeta za izbor sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Freedom of interpretation of constitutionally prescribed conditions for the election of judges of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina
Author(s): Samir Zuparević
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Government/Political systems, Evaluation research
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; Constitutional court; judges; selection; conditions; interpretations; freedom; independence; parliament; BiH; evaluation;
Summary/Abstract: U posljednjih nekoliko godina u Ustavni sud Bosne i Hercegovine imenovano je nekoliko sudaca značajne političke prošlosti. Zbog toga se u javnosti otvorila široka rasprava o pitanju da li su baš izabrani najkvalitetniji pravnici na ove visoke sudačke dužnosti. Glavni problem predstavlja pronalaženje način da se smanji uticaj stranačke politike, koja je prisutna gotovo u svim sferama javnog života, na Ustavni sud Bosne i Hercegovine. To se najbolje postiže uspostavljanjem sistema izbora ustavnih sudaca koji će zajamčiti njihovu nezavisnost i nepristrasnost. U okviru pravila procedure najprije se postavlja pitanje da li tražena obična većina za izbor ustavnih sudaca u entitetskim parlamentima pogoduje većem miješanju stranačke politike u odnosu na sistem kvalificirane većine. Neki autori kao Beyme i Podolnjak smatraju da je uvođenje modela kvalificirane parlamentarne većine za izbor ustavnog suca glavno jamstvo protiv pretjeranog upliva vladajuće stranačke politike u ovaj izbor. Po mom mišljenju to i nije toliko bitno u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da domaće sudije Ustavnog suda biraju entitetski parlamenti i da se izbor svaki put de facto rukovodi etničkom pripadnošću sudaca. Pri tome se izigrava ustavni propis koji zahtijeva izbor „pravnika visokog moralnog ugleda“ i biraju se srpske, hrvatske i bošnjačke sudije, monopol nad Srbima ima Republika Srpska, nad Hrvatima i Bošnjacima Federacija. Fiksirane pretpostavke za izbor ustavnih sudaca doduše postoje prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ali one nisu detaljno razrađene ni ustavom, ni zakonom o ustavnom sudu, poslovnikom ili posebnim etičkim kodeksom. Nepreciznost uvjeta “istaknuti pravnik” i “visoki moralni ugled” koji su postavljeni u Ustavu Bosne i Hercegovine pogoduje izboru ustavnih sudaca iz reda parlamentarnih zastupnika, preko kojih se ostvaruje stranački utjecaj na ustavni sud. Zbog toga se vremenom smanjio broj onih sudaca u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koji su svoja iskustva prikupljali u pravosuđu ili profesorskom zanimanju. Nije znanstveno utemeljeno da se strožiji uvjeti traže za izbor redovnog suca, nego što se traže za izbor ustavnog suca. Na kraju, mora se postaviti i pitanje da li izbor „pravnika visokog moralnog ugleda“ podrazumijeva da ustavni sudac mora biti moralniji od drugih građana, posebice od sudaca redovnih sudova? Dosadašnja proučavanja se svode isključivo na dogmatsko ispitivanje sastava i izbornog modusa sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ademović naglašava da se od kandidata za suca traži pravna sprema i moralni ugled, što je uostalom i na tragu jugoslovenske ustavnosudske tradicije. Pri tom je nedefiniran sadržaj pojma „visok moralni ugled kandidata.“ U Bosni i Hercegovini treba posvetiti veliku pažnju demokratičnosti, transparentnosti i rigoroznosti postupka izbora sudaca ustavnog suda. Tu spadaju i rasprave o moralnom ugledu sudaca. Ova pitanja su dobila na važnosti u Republici Hrvatskoj u raspravama oko konkretnog ponašanja suca koji je naštetio ugledu suda i sudačkoj dužnosti. Tom prilikom je Ustavni sud precizirao kako sudac treba da se ponaša u vršenju profesionalne dužnosti, pa i u životu. Svako ponašanje koje izlazi izvan tog konteksta predstavlja ponašanje koje šteti ugledu suda i sudačke dužnosti. Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nametnuta je zabrana da nijedan organ u Bosni i Hercegovini ne može donositi zakone, druge propise i opće akte koji se tiču rada ustavnog suda i njegove uloge utvrđene ustavom. U nastavku rada ću pokazati da je nedemokratska i autoritarna politička kultura koja funkcionira prema načelu uzajamne stranačke potpore glavni razlog zbog kojeg se na prvo mjesto za izbor sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stavlja politički ugled kandidata. Stoga, nikakvo jamstvo sudačke samostalnosti neće spriječiti vladajuće političke stranke da u političkoj trgovini sa oporbom izaberu za ustavne suce osobe koje njima odgovaraju.
Series: Fondacija Centar za javno pravo - Projekti
- Page Count: 11
- Publication Year: 2012
- Language: Bosnian
- Content File-PDF
- Introduction