SITUACIONO TESTIRANJE DISKRIMINACIJE - PRIRUČNIK ZA AKTIVISTE/KINJE
SITUATIONAL TESTING OF DISCRIMINATION – MANUAL FOR ACTIVISTS

Author(s): Jovana Vuković
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Human Rights and Humanitarian Law, Civil Society, Methodology and research technology, Social differentiation, EU-Legislation
Published by: ADI Asocijacija za demokratske inicijative
Keywords: manual; discrimination research; methods; BiH; discrimination; activism; law; human rights; situational testing; legal framework; EU legislation; indirect and direct discrimination;
Summary/Abstract: Zakon o zabrani diskriminacije1 koji je donesen 2009. godine u normativnom smislu predstavlja krovni korpus pravnih pravila bosanskohercegovačkog antidiskriminacijskog zakonodavstva. Međutim, dosadašnja praksa je pokazala da je u velikom broju slučajeva bilo teško razotkriti i dokazati diskriminatorno ponašanje, posebno imajući u vidu prirodu i vrstu same diskriminacije. Izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije2 u julu 2016. godine u članu 15, dodati su stavovi koji uvode situaciono testiranje kao metodu u procesu dokazivanja vjerovatnosti diskriminacije; odnosno mogućnost da svjedok u postupcima za zaštitu od diskriminacije bude i osoba koja se svjesno izložila diskriminaciji kako bi provjerila primjenu pravila o zabrani diskriminacije (član 15. stav 4). Stav (5) predviđa da je lice iz stava (4) ovog člana dužno obavijestiti ombudsmene za ljudska prava Bosne i Hercegovine o namjeravanoj radnji, osim ako okolnosti to ne dozvoljavaju, kao i o preduzetoj radnji izvijestiti ombudsmena u pismenom obliku. Stav (6) daje mogućnost da sud može lice iz stava (4) ovog člana saslušati kao svjedoka dok stav (7) regulira mogućnost da lice iz stava (4) može podnijeti tužbu iz člana 12. stav (1) tač. a), b) i d) ovog zakona u konkretnom slučaju diskriminacije. Omogućavajući dobrovoljnim ispitivačima diskriminacije da podnesu tužbu za zaštitu od diskriminacije eliminisane su dvojbe o dozvoljenosti upotrebe ove tehnike koja može biti veoma korisna u sudskoj praksi. Međutim, samo uvođenje situacionog testiranja kao metode u procesu dokazivanja diskriminacije neće dovesti do željenog cilja ukoliko se ne uspije realizovati njena dosljedna i efikasna primjena. U realizaciji ovog zadatka velika odgovornost je na organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom od diskriminacije, ali i građanima koji bi trebali da poznaju i ispravno primjenjuju situaciono testiranje. Sa druge strane, sudovi će i dalje imati jednu od najznačajnijih uloga kada se govori o primjeni ove metode. Vjerujemo da bi prihvaćanjem nalaza situacionog testiranja od strane sudova, kao dokaza u sudskom procesu, bila bi omogućena efikasnija pravna zaštita od diskriminacije. Zbog toga želimo da priručnik za situaciono testiranje, osim što će pružiti informacije o samoj metodi i načinu njene primjene, inicira saradnju između profesionalne pravosudne zajednice i organizacija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije.

• Details
• Contents