Collecting Personal Memories With the Use of Oral History Method

O prikupljanju osobnih sjećanja metodom usmene povijesti

Author(s): Maja Dubljević,Tanja Petrović / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: civil society; Documenta; methodology; oral history; personal memories;

Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine, a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska prava koja se bavi suočavanjem s prošlošću, ima pred sobom.

Analysis of the Needs and Support to Civilian Victims of War

Analiza potreba i podrška civilnim žrtvama rata

Author(s): Emina Bužinkić / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: civil society; Croatia; war; civilian victims; needs and support; right to reparations; ethical principles;

Naše je ratno i poslijeratno iskustvo obilježeno teškim i brojnim stradanjima civila. Kao jedno od središnjih pitanja suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u hrvatskom društvu postavljamo si pitanje kako pružiti odgovarajuću podršku civilnim stradalnicima te doprinijeti ostvarenju pravednosti i obeštećenja civilnih žrtava rata. Na tom putu kreiramo i podupiremo istraživačke, analitičke, obrazovne i aktivnosti javnog političkog djelovanja, ali i metode neposredne podrške civilnim žrtvama rata. Ovim tekstom željeli bismo ćitatelje/ice iz organizacija za ljudska prava i drugih organizacija i inicijativa iz civilnoga društva upoznati s našim djelovanjem posljednjih godina putem nekoliko primjera iz prakse koji sveobuhvatno nastoje unaprijediti položaj civilnih žrtava rata u ostvarenju njihova prava na odgovarajuće obeštećenje.

Public Advocacy

Javno zagovaranje

Author(s): Vesna Teršelič / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: civil society; Zagreb; Victims of Fascism Square; war crimes processing; Platform 112; Coalition for REKOM;

Nema zemlje ni društva u kojima se ne bi moglo bitno unaprijediti prezentiranje sramnih stranica vlastite povijesti i poboljšati sustav podrške traumatiziranima. Kako bi stvorili prostor za kvalitetniju raspravu o prošlosti, dodatno istraživanje faktografije nasilja i učenje povijesti utemeljeno na činjenicama zagovarat ćete promjene duboko ukorijenjenih praksi selektivnog prikazivanja stradanja. Vašim ćete prijedlozima nastojati motivirati što više sada nezainteresiranih ljudi, u javnosti i vladinim institucijama ili drugim riječima - zagovarati.

Historical and Social Context in Which to Begin Processing of War Crimes

Povijesni i društveni kontekst u kojemu se počinju procesuirati ratni zločini

Author(s): Tihomir Ponoš / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: 20th century; WWI; interwar; WWII; Croatian war of independence;war crimes; processing of war crimes; judiciary;

Izbijanje Prvog svjetskog rata zasjenilo je izvještaj koji je mogao imati golem utjecaj na razvoj međunarodnog prava, posebno međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. U ljeto 1914. godine objavljen je Izvještaj Međunarodne komisije o istrazi uzroka i vođenju Balkanskih ratova. Iza tog naslova krije se izvještaj koji je u povijesti zabilježen kao Izvještaj Carnegiejeve zaklade za mir, u kojemu su navedena brojna kršenja međunarodnih konvencija i opisani ratni zločini počinjeni za vrijeme Balkanskih ratova. Bio je to pionirski dokument koji na 448 stranica sustavno evidentira zločine počinjene tijekom Balkanskih ratova. Tom je dokumentu prethodilo stvaranje međunarodnog ratnog prava. Suvremeno međunarodno ratno i humanitarno pravo nastaje nakon bitke kod Solferina 24. lipnja 1859. godine. U toj su se bitci sukobile austrijska vojska na jednoj i talijanska i francuska vojska na drugoj strani. Bitka je potrajala 15 sati, u njoj je sudjelovalo oko 270.000 vojnika, vođena je po velikoj vrućini i na teškom terenu, a prekinulo ju je nevrijeme. U bitci je poginulo oko 5000 vojnika, njih oko 12.000 statistički su se vodili kao nestali, a ranjenih je bilo oko 23.000. Toj je bitci svjedočio švicarski poduzetnik Henri Dunant koji je napisao knjigu Sjećanja na Solferino.

From the Start of Trial Monitoring to Systematic Trial Monitoring of War Crimes

Od početka praćenja suđenja do sustavnog monitoriranja suđenja za ratne zločine

Author(s): Zoran Pusić / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: Croatia; 90s; war crimes; judiciary; monitoring; beginnings; systematic trial monitoring; GOLJP; IZBOR; politics; HDZ;

Neka od najtežih kršenja ljudskih prava mogu počiniti one institucije države čija je zadaća i svrha postojanja zaštita građana od nasilja i nepravdi. U pravnoj državi te institucije su, prije svega, policija i sudovi. Postupci korumpiranih policajaca i sudaca s pravom se doživljavaju kao posebno nepravedni i nemoralni. Ljudi koji su školovani i plaćeni da nepravde spriječe i ispravljaju, koriste se svojim znanjem i položajem da nepravdu ozakone i, često, da joj daju svoj doprinos. Pod korumpiranošću se obično podrazumijeva pristrano postupanje protivno pravilima i zakonima na koje se osoba javno poziva i koje je prema svom položaju dužna poštovati zato što je podmićena novcem. Osim materijalnog koristoljublja, pristrano postupanje protivno postojećim pravilima, zakonima i moralnim načelima može biti potaknuto sviješću da je takvo postupanje politički podobno, a da je ostajanje pri moralnim načelima nezdravo za karijeru. Taj oblik ‘’legalizirane korupcije’’ mnogo je opasniji jer predstavlja bolest društva, a ne samo izolirane slučajeve nepoštenih i nemoralnih pojedinaca.

Monitoring War Crimes Trials and Judicial Reform in the Context of EU Integration Negotiations

Praćenje suđenja za ratne zločine i reforma pravosuđa u kontekstu pregovora o integraciji u Europsku uniju

Author(s): Vesna Teršelič / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: EU integrations; Croatia; 90s; war crimes; trials; monitoring; judicial reform;

U procesu europskih integracija pred pravosuđe je postavljen niz zadataka vezan uz neistražene ratne zločine . Nakon izbora 2000., okretanja Republike Hrvatske prema Europskoj uniji i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u listopadu 2001. godine, blagotvoran utjecaj procesa pregovora na kvalitetniji rad institucija i nagovještaji njihove reforme, nije izostao. No, olako dana predizborna obećanja o raskidu s nasljeđem političkih intervencija u rad pravosuđa i izgradnji institucija pravne države, teško su se pretvarala u konkretne mjere. Kontekst za učinkovitije procesuiranje ratnih zločina stvaran je međudjelovanjem novoizabrane socijaldemokratsko-liberalne koalicijske vlasti te politike uvjetovanja Europske unije poticanjem suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (u nastavku MKSJ) i intenziviranje postupaka od predistražnih radnji do suđenja u RH. Nakon manjkavih i etnički pristranih istraga ratnih zločina u devedesetima, pravosuđe je napravilo određene iskorake. To se primjerice očitovalo okončanjem istrage zločina nad srpskim civilima u Gospiću, podizanjem optužnice i suđenjem pred Županijskim sudom u Rijeci, čiju je presudu Tihomiru Oreškoviću, Mirku Norcu i Stjepanu Grandiću, koji su zbog ratnih zločina nad civilnim stanovništvom osuđeni na 15, 12 i 10 godina, u lipnju 2004. potvrdio Vrhovni sud RH. Kako bi se okončale predistražne radnje u svim postupcima zatvorenima u ladice, poput zločina nad civilima u Sisku ili poduzele ozbiljne istrage za još uvijek neistražen zločin u Bogdanovcima, bilo je potrebno više od uspješnog okončanja jednog oglednog postupka. Unatoč tome što su birači ovlastili novu garnituru vlasti za promjene, postavlja se pitanje u kolikoj su mjeri institucije iskoristile jedinstvenu priliku za reformu.

Crime, the Meaning of Punishment and Reconciliation

Zločin, smisao kazne i pomirenje

Author(s): Josip Kregar / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: war crimes; philosophy; function of crime; meaning of punishment; reconciliation;

Neki je dan u moju sobu došao jedan student. Osamnaest, devetnaest godina. Mlad, brada mu raste neravnomjerno, nosi jeftinu majicu i stare cipele. Nije se ni rodio kada je bio rat. Naivno i jednostavno me upitao: ‘’Zašto smo uvjereni da kazne popravljaju ljude?’’ Rekao je da je protiv osvete i smrtne kazne - ne zvučeći pritom osobito uvjerljivo - i upitao: ‘’Zar je zatvor jedini izbor i prava kazna jer koliko se osuđenih uistinu kaje zbog onoga što su učinili?’’ Sa zgražanjem je spomenuo one koji dok odslužuju kaznu brišu prašinu s knjiga ili gule krumpire, čekajući protek vremena. Osuđeni su, ali je društvena sramota izostala. Štoviše, neki od njih i dalje su respektirani članovi zajednice, a ne bi se moglo reći ni da im je materijalni status osobito poljuljan. Smisao je kazne, govorim mu malo svisoka, da bude generalna prevencija; kazna je poruka svima da će stroga pravna norma (ius cogens) biti primijenjena na svakog tko krši zakon. Taj strah od kazne trebao bi spriječiti ljude da krše zakon jer će, ako ga prekrše, trpjeti bol i štetu oduzimanjem slobode ili nekog dobra. Upravo kroz bol i štetu koju trpi izdržavajući kaznu koja mu je presuđena, prekršitelj ima mogućnost shvatiti da je učinio nešto loše te da se treba popraviti, vratiti u društvo i poštovati njegove norme.

Characteristic Examples of War Crimes Trials

Karakteristični primjeri suđenja za ratne zločine

Author(s): Mladen Stojanović / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: Croatia; 90s; war crimes; trials; examples;

Devedesetih godina 20. stoljeća za ratne su zločine procesuirani gotovo isključivo pripadnici srpskih postrojbi. Uvažavajući činjenicu da su se suđenja održavala u teškim uvjetima rata i poraća, u situaciji u kojoj je primjena ratnog prava u praksi predstavljala momentum novum za pravosudne aktere, vrlo su često provedena neprofesionalno i etnički pristrano te uglavnom u odsutnosti optuženih. Na temelju nepreciznih optužnica, koje su često uključivale na desetke optuženika, bez dostatnih dokaza i adekvatne obrane, donošene su osuđujuće presude koje su vrlo često bile šturo obrazložene, s vrlo visoko odmjerenim kaznama. Kako je prevladavajući stav političkih i pravosudnih elita u to vrijeme bio da se u obrambenom ratu ne mogu počiniti ratni zločini, izostalo je procesuiranje zločina koje su počinili pripadnici hrvatskih postrojbi. Ako su i procesuirani, pripadnici hrvatskih postrojbi procesuirani su za kaznena djela ubojstava, iznuda, protupravnih uhićenja i krađa. U nastavku ćemo iznijeti nekoliko primjera sudskih postupaka vođenih devedesetih godina. Kako procesuiranja navedenih zločina nisu okončana do 2000. godine, navest ćemo što se u predmetima događalo do današnjih dana.

Indictments Filed in the 90s for Crimes Against Values Protected by International Humanitarian Law

Optužnice podignute devedesetih za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom

Author(s): Veselinka Kastratović / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: Coratia; 90s; war crimes; international law; humanitarian law; genocide;

Organizacije za ljudska prava Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb i Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb od 2005. godine pred sudovima u Republici Hrvatskoj prate kaznene postupke ratnih zločina. Od početka sustavnog praćenja suđenja za kaznena djela ratnog zločina, u optužnicama podignutim devedesetih godina uočeni su specifični problemi.

On the Deviations of the Judicial Institutions of the State in the Case of Mirko Graorac

O devijacijama institucija pravne države u slučaju Mirka Graorca

Author(s): Zoran Pusić / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: Croatia; 90s; war crimes; court case; Mirko Graorac; institutions deviations; rule of law; GOLJP;

Slučaj Mirka Graorca, umirovljenog prometnog policajca iz Splita, započeo je njegovim uhićenjem 29. travnja 1995. U prvom procesu 1996. godine, vođenom na splitskom Županijskom sudu, Graorac je osuđen na 20 godina zatvora i, nakon odsluženja kazne, na doživotno protjerivanje iz Hrvatske. Vrhovni sud je na ponovljenom suđenju 2000. godine Graorca osudio na 15 godina zatvora, bez izricanja zaštitne mjere doživotnog protjerivanja iz Hrvatske.

The Work of the Police, the Prosecution and the Courts

Rad policije, tužiteljstva i sudova

Author(s): Vesna Levar / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: interview; Vesna Levar; Croatia; war crimes; 90s; police; prosecution; courts;

Vesna Levar rođena je 1968. godine u Belišću, u Osječko-baranjskoj županiji. Godine 1971. se s roditeljima iz Belišća doselila u Lički Osik. Nakon završene srednje škole, zaposlila se u Državnom hidrometeorološkom zavodu u Gospiću te zasnovala obitelj. Suprug, Milan Levar, već se na samom početku rata uključio u obranu Gospića. U lipnju 1992. izašao je iz vojske, nakon čega je javno progovorio o ratnim zbivanjima u Gospiću. Zbog njegovih javnih istupa i suradnje s haškim tužiteljstvom njegova obitelj i Milan Levar osobno počinju dobivati prijetnje. Dana 28. kolovoza 2000. godine Milan Levar je ubijen u podmetnutoj eksploziji u dvorištu svoje kuće u Gospiću. Počinitelji nikad nisu pronađeni. Ubojstvo Milana Levara ostaje jedno od paradigmatskih slučajeva političkih ubojstava u Hrvatskoj nakon osamostaljenja.

Processing of War Crimes in the Republic of Croatia from 1991 to 2000 from a Judge Perspective

Procesuiranje ratnih zločina u RH od 1991. do 2000. godine iz sudačke perspektive

Author(s): Sovjetka Režić / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: Croatia; 90s; 2000s; war crimes; judge perspective;

S određenim vremenskim odmakom i zbog toga, čini mi se, s većom objektivnošću mogu iznijeti svoje opservacije na događaje vezane uza suđenja za ratne i slične zločine te postupanje sudova koji su u uskoj vezi s ratnim sukobima na području suda na kojemu sam zaposlena, Županijskom sudu u Splitu. Ratni se zločini (i kolokvijalno i teoretski) definiraju kao kaznena djela koja podrazumijevaju napad na civilno stanovništvo, naselje ili pojedine civilne osobe, ubijanje, mučenje, namjerno nanošenje tjelesnog ili duševnog bola drugoj osobi, preseljenje, prisilno prevođenje na drugu vjeru, prisiljavanje na prinudni rad, pljačkanje imovine stanovništva i slično. Slučajeve o kojima pišem, kao i atmosferu koja je vladala u pravosuđu za vrijeme Domovinskog rata i neposredno nakon njegova okončanja, izložit ću redom, onako kako sam ih u svom sjećanju zadržala.

Criminal Offenses Prosecution of Cultural and Historical Monuments Destruction

Procesuiranje kaznenih djela uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika

Author(s): Marko Sjekavica / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: Croatia; 90s; war crimes; criminal offenses; prosecution; monuments destruction;

Uništiti baštinu znači pokušati modificirati, falsificirati, osakatiti, odstraniti i, in ultima linea, ubiti identitet društvene grupe kojoj ona pripada. Raznolikost društvenih grupa reflektira se u mnogostrukosti njihovih identiteta. Identitet predstavlja dinamičnu i slojevitu kategoriju za koju vrijedi pravilo da različite situacije aktiviraju različite vrste i različite segmente identiteta. U toj dinamici društvenih odnosa, identiteti se međusobno sukobljavaju. Identiteti, a time i baština kojom se oni manifestiraju, postaju posebno ugroženi u revolucijama, ratovima, socijalnim previranjima i drugim promjenama težišta društvene moći. Iza sustavnog uništavanja baštine, obično stoji grupa s dovoljno jakom pozicijom moći, koja je u stanju nametnuti se kao dominantna i osigurati si legitimitet i legalitet svojih postupaka.

Analysis of the Legal and Judicial Policy of Punishing Perpetrators for War Crimes

Analiza zakonske i sudske politike kažnjavanja počinitelja kaznenih djela ratnih zločina

Author(s): Marko Sjekavica,Jelena Đokić Jović,Maja Kovačević Bošković / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: Croatia; legal and judicial policy; penal policy; war crimes; ICTY;

Sažeto rečeno, svrha kaznenih sankcija sastoji se od posebne i opće prevencije te od retribucije/kažnjavanja društva počinitelja kaznenih djela. U suvremenim pravnim porecima zapadnog tipa, težište se pomaknulo na preventivni element kaznenog sankcioniranja radi odvraćanja od činjenja budućih kaznenih djela i s težnjom resocijalizacije počinitelja, iako osuda i kazna ostaju sastavni dio izricanja kaznenih sankcija.

Social Memory and Personal Memories

Društveno pamćenje i osobna sjećanja

Author(s): Vesna Teršelič / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: social memory; personal memories; interviews; social dialogue; violent past;

O snimanju osobnih sjećanja sanjali smo i prije osnivanja Documente kad smo se pitali kako produbiti i intenzivirati društveni dijalog o nasilnoj prošlosti na prvom mjestu kako bismo sačuvali osobna sjećanja. Prvi smo upitnik za polustrukturirane intervjue pripremili 2002. godine.01 Najvažnija je svrha bila i ostala sačuvati jedinstvene neponovljive priče naših suvremenika za nas i neke druge generacije. Smatram da u stvaranju društvenog pamćenja ništa ne može zamijeniti ljudsko svjedočanstvo i nadam se da će zbirka intervjua i sačuvana sjećanja pomoći i u promociji višeglasja kontra jednoumlja, promociji multiperspektivnosti u interpretaciji povijesti kontra kanoniziranju samo jedne dominantne interpretacije te promociji višeslojnosti povijesnih zbivanja kontra ratovanja oko pojednostavljenih crno bijelih interpretacija, a uz povoljniju društvenu klimu možda i afirmiranju višestrukih identiteta.

Personal Memories of Wars and Other Forms of Political Violence from 1941 to the Present

Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas

Author(s): Maja Dubljević / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: personal memories; wars; political violence; 20th century; WWII; postwar period; social function of history; identity;

Projekt Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas u okviru kojeg je nastala zbirka od 450 video intervjua, usmjeren je na društvenu funkciju povijesti kroz nekoliko bitnih elemenata. Prvi se zasniva na činjenici da je projekt realizirala Documenta – organizacija koja se bavi ljudskim pravima, osnovana kako bi poticala proces suočavanja s prošlošću na individualnoj i široj društvenoj razini. Pokret za zaštitu i promociju ljudskih prava nedvosmisleno je prihvatio koncept suočavanja s prošlošću kao jednu od osnovnih ideja na kojima se zasniva izgradnja demokratskih temelja neke društvene zajednice te je projekt prikupljanja osobnih sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja koncipiran na način da tome doprinese. Apolitična objektivnost nije bila ambicija ovog projekta koji obuhvaća razdoblje ne toliko dugo po svom trajanju, koliko bremenito temeljitim obratima i turbulencijama. U prikupljanju i oblikovanju materijala osobita pažnja je posvećena tome da ideja o vrijednosti zaštite ljudskih prava pojedinca (bez obzira u kojem kontekstu i od koga su ta prava bila ugrožena) bude prezentirana.

Conference "Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. do danas"

Konferencija“Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. do danas”

Author(s): Maja Dubljević,Ana Raffai,Vesna Jakumetović,Đorđe Gunjević,Stef Scagliola,Goran Bodog,Ante Tomić,Nenad Jovanović,Edin Ramulić,Sanja Petrović Todosijević / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: conference; transcript; personal memories; war; political violence; from 1941 to today;

Place: Zagreb; Date: 26. September, 2013.

Španovica / Novo selo / Španovica - It was Known? It was not Known? - An Essay on the Cursed Village

Španovica / Novo selo / Španovica - Znalo se? Nije se znalo? - Ogled o ukletom selu

Author(s): Vesna Kesić / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: Španovica; Novo selo; war; Croatia; memories; WWII; SFRY; 90s;

Studija slučaja „Španovica/Novo Selo/Španovica“ bavi se istraživanjem memorije o ratnim stradanjima i životu u ratu i miru u selu dvojnog imena: Španovica/Novo Selo, smještenom u blizini gradića Pakraca, tradicionalnog administrativnog i kulturnog središta zapadne Slavonije. Razdoblje koje studija obuhvaća relativno je dugo i traje od nastanka sela, 1886. unutar Austro-Ugarske Monarhije do danas. U tom razdoblju selo je prošlo kroz nekoliko masivnih povijesnih promjena: raspad Austro-Ugarske Monarhije, nastanak i nestanak tzv. prve Jugoslavije (Kraljevine Jugoslavije), kroz Drugi svjetski rat, novu socijalističku Jugoslaviju (SFRJ) i na kraju, rat u kojem se raspala i ta država. Selo je od 1991. godine u državnom kontinuitetu Republike Hrvatske.

Stara Gradiška as a Paradigm of Croatian History of the 20th Century

Stara Gradiška kao paradigma hrvatske povijesti 20. stoljeća

Author(s): Marko Smokvina-Marijić / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: Croatia; 20th century; history; Stara Gradiška; camps; holocaust;

Mnogo je razloga zbog kojih pisati o Staroj Gradiški nije nimalo jednostavno, niti lagano. Kako je napisano u predgovoru knjige Stara Gradiška, povjesničara Vjekoslava Žugaja: „…iz jednostavnog razloga što sinonim Stare Gradiške nije njena historiografija u suhoparnome nizanju događaja po slijedu godine na tom hrvatskom mikro lokalitetu, nego ono što Stara Gradiška predstavlja u onom suptilnijem, sasvim određenom smislu. U svom određenju dugostoljetnog kazimata ta geografska lokacija i ime dobivaju značaj.“

About Authors

O autorima/autoricama

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Croatian / Publication Year: 0

Keywords: about authors;