Karantin i logika poslušnosti
Izgleda da ne slušamo. Da smo bolji narod, možda bi nam dosadašnje zabrane bile dovoljne, ali pošto nismo, naterali smo ih da najave i najstrožu meru: potpunu zabranu izlaska, stalni policijski čas.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Izgleda da ne slušamo. Da smo bolji narod, možda bi nam dosadašnje zabrane bile dovoljne, ali pošto nismo, naterali smo ih da najave i najstrožu meru: potpunu zabranu izlaska, stalni policijski čas.
More...
Zaključak Vlade (o informisanju stanovništva o stanju i posledicama zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2),1 s razlogom je protumačen kao izraz namere da se kontroliše tok informacija između zdravstvenih ustanova, gradova i opština sa jedne i medija/građana s druge strane. Bilo da je Vlada stvarno nameravala da uvede cenzuru ili da je reč o nedovoljno promišljenom pokušaju da se suzbije širenje dezinformacija, činjenica je da se pitanja koja se tiču Ustava i zakona ne mogu uređivati kroz zaključke Vlade, čak ni u vanrednom stanju. Stoga,sve i da je neko prekršio zabrane iz ovog Zaključka, koji će posle samo dva dana „na molbu predsednika Republike“ biti ukinut, on zbog toga ne bi mogao da snosi štetne posledice.
More...
Čeka nas, po svemu sudeći, otvaranje škola 1. septembra. Ministarstvo zdravlja prigodno prijavljuje relativno nagli pad dnevne stope novoobolelih od korona virusa (naime, počev od 17. avgusta dnevna brojka se praktično prepolovila), a Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja – samo nekoliko dana pre 1. septembra – još uvek nije izdalo konkretne odluke o organizaciji nastave.
More...
Šta možemo reći o očekivanom uticaju pandemije na globalnu distribuciju dohotka? Još je teško iznositi utemeljene tvrdnje, jer ne znamo koliko će pandemija trajati, koliko će zemalja biti pogođeno, koliko ljudi će umreti i šta će se dogoditi sa socijalnim tkivom našeg društva. O tome ne znamo ništa. Veći deo onoga u šta smo danas uvereni sutra se može pokazati kao pogrešno. Koliko ćemo biti upravu više je stvar sreće nego znanja. Ali u ovakvim kriznim situacijama sreća je važan faktor…
More...
Cele nedelje tropske vrućine, pa o čemu drugom nego o teologiji. Da bismo razumeli virus i kako se širi, zašto ugrožava zdravlje i, konačno, kako da se zaštitimo od njega – pitamo, da tako kažem, prirodu. Naučni metod je uglavnom to – postupak kojim se od prirode dobijaju odgovori koji objašnjavaju, pa možemo da uskladimo svoje ponašanje sa zakonima prirode, ako smem tako da kažem.
More...
„Neurotipične osobe po prvi put doživljavaju iskustvo paničnog straha od neizvesnosti, koje ja doživljavam svaki dan. Pitanja bez odgovora. Neizvesnost kome verovati. Izaći napolje danas zahteva podsetnik, akcioni plan, spisak i ritual, dakle ono što ja radim otkad sam naučila da hodam“. Neurotipične osobe, u vokabularu korektnosti (ne samo političke) su obični ljudi, a iz mene se, ne znam da li samo radi razjašnjenja, probija pridev normalni ljudi, oni bez neuroloških i psihičkih poremećaja. Za razliku od ljudi sa autizmom, koji bi, ako dozvolim razmahivanje normalnosti, bili označavani kao nenormalni. Oni to nisu. Oni imaju autizam, komunikacijski poremećaj i/ili poremećaj ponašanja, koji zahteva teško učenje rutini, svakodnevno ponavljanje rutine, život kao rutinu, a kad se rutinom jednom ovlada, komunikacija se olakšava ili uspostavlja. Rutina se mora vežbati i ponavljati svakog dana. Tehnike zavise od težine poremećaja.
More...
Krizni štab je ocenio da su građani raspušteni i ne mare za disciplinu. Da bi bili prinuđeni da je poštuju, zabranjuje im se da budu građani. Zbog toga je doneta odluka da se uvede i niz novih zabrana, kako bise razmotrile sve mogućnosti za još novije zabrane koje tek slede. Za starije od 65 godina, pored zabrane kretanja izvan kuća, zabranjuje se kretanje po kući. Štab smatra da se stari neodgovorno šetkaju po stanovima kad im se prohte. Komunalna policija, koja će kontrolisati takve zapečaćene stanove, kazniće sve ostarele građane koji pri kontroli ne budu ukočeni u mestu.
More...
Dvadeset pet minuta je jutros Ana Brnabić branila Zaključak vlade o informisanju, uporno ga nazivajući uredbom, da bi u poslednjim sekundama priznala da je sve to jedna – kako je (ne)skromno priznala, njena – glupost. A mogla je lepo odmah da kaže, jeste, bilo je glupo to što smo odlučili i sad to povlačimo jer smo tim zaključkom prekršili i Ustav i zakone. Argumenti Ustava i zakona, na koje je mogla da se pozove, a koje je precizno izložio Rodoljub Šabić, na primer, o tome da zaključak nije isto što i uredba, a da se ovaj jedan konkretni zaključak kosi sa svime što čini pravni sistem ove zemlje, za Brnabić su nebitni. Jer, ona poznaje samo jedan drugi Ustav i zakon, a to je – Vučić.
More...
Globalna kriza i pandemija izazvane korona virusom pokazale su snagu i stepen odgovornosti država i političara i pravu sliku o svakoj vlasti i njenim demokratskim ili autoritarnim kapacitetima. Situacija u Srbiji, gde je uvedeno vanredno stanje, prepoznata je kao neprikriveni primer vladavine autoritarnog režima. Aktuelna vlast pokušava da upravlja krizom kroz manipulaciju strahom i uvodi kategoriju neposlušnih građana, koji se proglašavaju glavnim krivcima za uvođenje ograničenja kretanja (policijskog časa) i širenje zaraze. Izjavljeno je, recimo, da se 92% građana pridržava propisanih mera, dok ih ne poštuje 8%. Ukoliko je ovo tačno, onda su propisane mere uspele i nikako se ne može govoriti o neposlušnosti građana. Ispunjenje bilo kakvih mera 100% sasvim je nemoguće.
More...
O novom slučaju crkvene represije izvestili su nas preostali slobodni mediji. Odlukom patrijarha Irineja, sveštenik i profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu Vukašin Milićević predat je nadležnom crkvenom sudu uz prethodnu zabranu bogosluženja. Formalni razlozi su neposlušnost, javni nastupi u medijima bez dopuštenja i znanja nadležnog arhijereja. U kojima se iznose stavovi suprotni zvaničnim pozicijama patrijarha i Sinoda SPC i njihova kritika.
More...
Ovo bi mogla da bude kriza veća od Velike depresije, i svakako od Velike recesije, ali nije ista ni sa jednom od njih. Usled čega su potrebne drukčije mere privredne politike. Da bi ovo bilo možda zanimljivije, u čemu su grešili Hajek i Fridman, a Kejnz bio u pravu? I zašto je Fridmanova politika u trenutnoj krizi, mada nedovoljna, prikladnija od Kejnzove?
More...
The bibliography is the first product of a documentary research in the field of studies of Roma communities, being a collection of data on documents and analyzes on public, social, educational policies, etc. from the European space, with a strong focus on Central and Eastern Europe, South-East Europe. The research aims at producing an annotated bibliography and as complete as possible in the field. The collection of bibliographic data is addressed to researchers in social sciences interested in Roma issues and interethnic relations, but it can also serve as a tool for orientation of persons and institutions active in community development or those engaged in improving the situation of Roma in Romania and the East-Europe. The bibliography is the first product of a documentary research in the field of studies of Roma communities, being a collection of data on documents and analyzes on public, social, educational policies, etc. from the European space, with a strong focus on Central and Eastern Europe, South-East Europe. The research aims at producing an annotated bibliography and as complete as possible in the field. The collection of bibliographic data is addressed to researchers in social sciences interested in Roma issues and interethnic relations, but it can also serve as a tool for orientation of persons and institutions active in community development or those engaged in improving the situation of Roma in Romania and the East- Europe.
More...
Čak ni Vučić ne zna šta bi sa školom od septembra. Čitalac je primetio, inače brbljivi i u sve najbolje upućeni Vučić o školi se u protekle dve sedmice uporno i dosledno ne oglašava. On koji suvereno vlada koronom i kovidom, uključujući i respiratore, niskom i visokom gradnjom, ekonomijom domaćom i stranom, vozovima i letećim automobilima, čak i američkim izborima za predsednika, nema šta da kaže o školi najesen. A nije da mu je škola uopšte strana tema. Onomad je čitavu kampanju posadio na školske klozete. I dualno obrazovanje promovisao je iz sve snage. Ali, o školi pod pretnjom zaraze – ćuti.
More...
Stručnjaci za javno zdravlje, istraživači i proizvođači vakcina upozoravaju da bi nadolazeća sezona gripa mogla značiti udvojenu provalu respiratornih bolesti u Sjedinjenim Državama, pored toga što očekuju da će jesen i zima podstaći širenje kovida-19. Istraživači takođe kažu da bi mere koje su sada na snazi za sprečavanje prenošenja kovida-19 – rečju, pranje ruku, nošenje maske i fizičko distanciranje – mogle pomoći da se suzbije i širenje gripa, pod uslovom da su Amerikanci voljni da ih primenjuju. „Praktično ćemo biti suočeni sa udvojenom sezonom respiratornog virusa, i influence i kovida“, kaže dr Vilijam Šafner, medicinski direktor Nacionalne fondacije za zarazne bolesti i profesor medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vanderbilt u Tenesiju.
More...
Neko bi to sada već morao otvoreno da kaže: nema dobrog rešenja za novu školsku godinu pod pretnjom zaraze. O obrazovnom septembru moralo se misliti još u martu. Više smo puta o tome ovde govorili: u martu je jedini cilj bio da se dočeka jun, a od septembra, bez zaraze, verovalo se, sve će se vratiti na staro. Zaraza je ostala, a sve „staro“ se raspalo pod njenim pritiskom.
More...
Čekali smo utorak i Šarčevića. Danima se najavljivalo iz vlade, kriznog štaba te ministarstva prosvete posebno da će se u utorak izaći sa definitivnim rešenjem za pohađanje škole pod pretnjom zaraze. Dočekali smo onda taj famozni utorak, ali ne i rešenje. U utorak je Šarčević samo ponovio sve što je govorio i pre utorka, dakle – ništa. Da bi već u sredu to ništa dodatno poništio rekavši da će odlazak u školu od 1. septembra zavisiti od tekućih prilika. Ko se nadao da će mu ove nedelje konačno biti jasno kako će se deca obrazovati najesen, prevario se. Tako to inače biva kada odluke treba da donesu prevaranti.
More...
Slutim da će se sledeće zime Srbija naći pred krupnom i tugaljivom dilemom – koju vakcinu protiv covida-19 ponuditi građanstvu, neku sa Istoka ili neku sa Zapada. Prema onome što je već ishitreno najavio predsednik Aleksandar Vučić, Srbija je već stala u red za kupovinu neke vakcine kod „jedne države“, kako se tajanstveno izrazio, kako bi „među prvih 20 zemalja“ našim ljudima obezbedila „po mogućstvu besplatnu vakcinu“, a ne neku navodno skupu, kako se to već najavljuje od potencijalnih proizvođača. Kako Evropska unija ima 27 članica, moglo bi se iz Vučićevih reči zaključiti da buduća uvozna vakcina neće biti iz EU nego verovatno iz Rusije ili Kine. Analizirajući taj detalj, navodno je glavni lider vanparlamentarne opozicije u Srbiji Dragan Đilas ulučio priliku da odmah izađe sa zahtevom da „građani Srbije budu zaštićeni od korona virusa istom vakcinom kojom će biti zaštićeni građani Nemačke, građani Francuske, građani Velike Britanije i drugih razvijenih zemalja Evrope i EU“. Tome je dodao da je njegova stranka takav zahtev već uputila Evropskoj komisiji – da zemlje Zapadnog Balkana „uđu u paket vakcina za EU“ (Beta, 3. avgusta).
More...
Izbore je jedva dobio, pa ipak se ponaša kao da je uhvatio boga za bradu, sklopio je savez s manjinskim zastupnicima, te čak jednom Srbinu dao mjesto potpredsjednika Vlade. I time tobože pokazao svoje evropsko, liberalno lice, a zapravo hrvatski premijer bez tih osam manjinaca i nije mogao sklepati svoju Vladu. Sa 76 ruku u parlamentu, što znači da nitko nije smio ostati doma, konačno ima vlast, novo-staru, tek sa sitnim kozmetičkim preinakama, smanjenim brojem ministarstava, ali se nije usudio, kao što je najavljivao, ukinuti nepotrebno i skupo Ministarstvo branitelja jer zna se kako bi reagirali veterani lišeni institucije koje će valjda još sto godina brinuti o njihovim beneficijama.
More...
Neverodostojne su tvrdnje da telo iz naslova nije „politizovano“, ma šta se pod tim podrazumevalo. A najčešće se podrazumeva da ono radi po političkoj komandi sveopšteg Gospodara, ne po nalogu medicinske profesije, koja uključuje, pored znanja, savest i odgovornost. Da ono radi po nalozima van struke, dokazaću nekim od odista brojnih primera. Zato ga doživljavam više kao štap nego kao štab, a obe reči imaju sličnu etimologiju, došle su ovde iz nemačkog jezika. Taj Štap nemilosrdno, a pri tom nonšalantno udara naše umove.
More...
“The gypsy palace”, as a certain type of architectural object in Romania is called, has developed over the last 15 years and has gained more and more interest due to its peculiar style, which is different from other architectural style in Romania. It is identified with an ethnic group that only recently has embraced sedentary life. In a first stage forms and colors turn the attention to the phenomenon, but, as one starts to go deeply into it, the aspects of cultural identity become more important. It becomes clear that only an interdisciplinary analysis can offer reasoning beyond the prejudices born out of a supposed cultural superiority, which in the 15 year of transition has been hardly proven.
More...