We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Da bi se u potpunosti razumele složenost i teškoće uspostavljanja dijaloga i saradnje između organizacija civilnog društva i institucija države/vlasti treba se podsetiti na kojim temeljima i tradicijama su nastala udruženja i nevladine organizacije u regionu koji danas zovemo zapadni Balkan.
More...
Lokalna samouprava u Crnoj Gori uređuje se neposredno Ustavom Crne Gore i Zakonom o lokalnoj samoupravi, a posredno nizom ostalih zakonskih propisa koji se prvenstveno tiču uređenja prostora, fiskalne politike, koncesionih nadoknada i drugih pitanja. Strategija upravne reforme prepoznala je značaj razvoja lokalnih zajednica, ali je taj razvoj u praksi podijelio sudbinu stagnacije ukupnih društvenih reformi. Uzroci su brojni, a kao primaran se može izdvojiti još uvijek nedovoljno razvijena svijest o potrebi daljeg razvoja lokalnih zajednica kroz unaprijeđenje sistema decentralizacije. Centralne vlasti kroz nekoliko zakonskih tekstova, a prvenstveno kroz Zakon o državnoj imovini, ograničile su dio ovlašćenja koje su, do prije samo par godina, pripadale lokalnoj samoupravi, a to je jedno od osnovnih prava za podsticaj decentralizacije i razvoja - pravo na imovinu.
More...
U okviru projekta «Evropa u mom gradu», sprovedeno je terensko istraživanje metodom «licem u lice» u devet crnogorskih opština, u periodu jul /avgust 2011, osim u opštinama Budva i Cetinje u kojima je to učinjeno u periodu avgust/septembar.
More...
Nakon sprovedenog terenskog istraživanja, organizovano je i devet fokus grupa - u Herceg Novom, Budvi, Ulcinju, Cetinju, Podgorici, Nikšiću, Kolašinu, Bijelom Polju i Pljevljima - radi dublje analize i provjere podataka dobijenih terenskim istraživanjem. Fokus diskusije trajale su, u prosjeku, od 1h do 2h, u prostorijama koje su za ovu priliku bile posebno iznajmljene, a vodio ih je moderator, koristeći se standardizovanim vodičem, uz uzimanje bilješki od strane asistenta.
More...
Evropa, kao istorijski pojam, odnosno predmet istoriografije, pojava je novijeg datuma. Do prije deset, dvadeset godina nije bilo mnogo istoriografskih knjiga koje su tretirale Evropu kao jedinstven istorijski prostor. Ovaj prostor se uglavnom sagledavao kao mehanički zbir posebnih nacionalnih istoriografija. U tom smislu se stvaranje evropskih vrijednosti kroz istoriografiju može sagledavati i kao proces u začetku. Pričati o Evropi je izazov, ne zbog istoriografskih činjenica, već zbog prepoznavanja društvenih procesa koji čine Evropu posebnim političkim subjektom i jedinstvenim istorijskim prostorom.
More...
Ovo će biti prilično drugačije predavanje u odnosu na ona koja ćete imati priliku da čujete, i po sadržaju i po formi. Mislim da je to dobro, kako biste čuli što više različitih pogleda na istu stvar, jer, kad slušate jedno isto mišljenje o jednoj istoj stvari, to postaje zabrinjavajuće i postaje simptom dogmatizacije. Dakle, u tom smislu, smatram da će to biti dobro, nezavisno od toga koliko ćete se složiti sa stavovima koje ću izneti.
More...
Ono što je jedinstveno i što izdvaja model koji nudi Evropska unija (EU) - i po čemu se razlikuje od tipičnih međunarodnih organizacija (koje su prevashodno forumi za pregovaranje, čije organe čine predstavnici država članica, a odluke su neobavezujuće, najčešće preporuke) - jeste nadnacionalnost, tačnije nadnacionalna obilježja koja opredjeljuju funkcionisanje Unije.
More...
Pedesete godine XX vijeka u Evropi završavaju se velikom protivurječnošću – s jedne strane zahuktava se Hladni rat, a s druge strane počinje proces integracije evropskih država. Posebno je značajna Evropska ekonomska zajednica (EEZ), koja sadrži ključ svih procesa daljeg unapređenja integracije između svojih država članica. Osnovni cilj formiranja EEZ je jedinstveno tržište, a da bi se ono stvorilo moraju se ukinuti carine i necarinske barijere koje postoje između država. To se mora uraditi postepeno i kroz određene faze. Na početku funkcionisanja države članice EEZ su bile jako uspješne - prije roka su uspjele da ukinu određene carine i određena kvantitativna ograničenja i da bez ikakvih međusobnih sporova i problema u potpunosti riješe to pitanje. Tu se dolazi do prvog zajedničkog stava, a to je da se proces integrisanja podrži. Najprije, članice su se saglasile da se sa stvaranjem carinske unije požuri, da se ne čeka šest godina, koliko Rimski sporazum predviđa, već da se ona formira za upola kraći period, za tri godine, što se i desilo.
More...
Više od dvije decenije nakon završetka konflikta na prostoru bivše Jugoslavije, u crnogorskom društvu, ali i obrazovnom sistemu, i dalje postoji određeni otklon ka redovnom i detaljnom predavanju ovih tema. Iako su lekcije koje govore o periodu 1991-2001. zastupljene u našem obrazovnom sistemu, već duže od deceniju, istraživanja sprovedena kod svršenih srednjoškolaca/ki, ali i nastavnika/ca, ukazuju da se o ovim temama ili ne predaje ili da se predaju samo osnovne informacije.
More...
Učenici dobijaju domaći zadatak – Uraditi referat na temu „Rat u BiH iz ugla ljudskih prava“, koji će biti pregledan i ocijenjen.
More...
Učenici pišu esej na temu Tragika ratova devedesetih i ideal mira. Nastavnik/ca ocjenjuje radove učenika. U toku samog časa, nastavnik/ca prati svakog učenika/ce, bilježi njihov rad u grupi, njihovu aktivnost u grupi, učešće u diskusiji, pomoć i podsticaj koji pruža drugim članovima grupe, učešće u prezentovanju po završetku rada u grupi, učešće u analizi i diskusijama vezanim za materijale drugih grupa.
More...
Postignuća se mogu pratiti na osnovu aktivnosti učenika/ca i njihovih odgovora na času, kao i kvalitetom urađenih eseja.
More...
Samoprocjenjivanje se vrši kroz stalno postavljanje pitanja, “konferencijom” putem diskusije razmjenjuju znanja i razumijevanja, dok se kroz konceptualne mape dolazi do razumijevanje ideja i odnosa među idejama.
More...
Vrednovanje kroz odgovore i komentare učenika/ca tokom časa, kao i kvalitet eseja.
More...
Postignuća se mogu pratiti na osnovu aktivnosti učenika/ca i njihovih odgovora na času, kao i procjenjivanjem prepoznavanja značaja i vrijednosti kulturne baštine na drugim primjerima u eseju.
More...
Formativno praćenje: razumije uputstva, umije pronaći podatke i činjenice, organizuje, pravi koncept i analogiju, upoređuje i analizira činjenice na osnovu kojih donosi zaključke o ratnim nacionalističkim ideologijama i ,,stradanjima“ običnih ali i svjetski poznatih ličnosti u ratnim uslovima; Sumativno ocjenjivanje: u skladu sa jasno gradiranim ishodima ocjenjuje učenike.
More...
Formativno: vrednovati aktivnost učenika/ca na času, učešće u diskusiji i doprinos timskom radu; Sumativno: vrednovati umijeće kritičkog promišljanja i sposobnost povezivanja sa ranije usvojenim znanjima.
More...
Učenici/e unose procjenu kvaliteta časa i postignuća u krugu evaluacije, koji je podijeljen na četiri dijela, ocjenjuje se predavanje, tema, atmosfera na času i angažovanost učenika/ca, primjenjena metoda.
More...
Učenici/e će u grupama napraviti prezentacije sa različitim isječcima iz štampe, informativnih portala i dijelova sa utakmica u kojima se dešavaju nasilne scene, uz komentarisanje i diskusiju o uzrocima istih. Nastavnik može podjeliti učenike/ce na četiri grupe na isti način kao što su bili podijeljeni tokom časa.
More...