We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
MIXER, Milan Radanović: Gorske bekrije pred bogom i sudom; CEMENT, Saša Ćirić: Pogled s Tašmajdana; VREME SMRTI I RAZONODE, Hamed Abud: Želim da vozim tenk
More...
MIXER / temat, Ksenija Perišić: Rodni jaz u obrazovnom sistemu u Srbiji, Slobodanka Markov: Potreba za rodno inkluzivnim obrazovanjem i saradnjom škola sa roditeljima; antiCEMENT, Saša Ćirić: Vreme je za pravdu ili poziv na pogubljenje; ARMATURA, Marjan Ivković, Tamara Petrović Trifunović i Srđan Prodanović: Kako smo sistematski uništeni identitetom; VREME SMRTI I RAZONODE, Nika Dušanov: Mala džipsi mama
More...
MIXER, Davor Beganović: Rovovske bitke poslijeratnog vremena; CEMENT, Irena Javorski: Izbacite uljeza; ARMATURA, Saša Ćirić: Većinski iskorak u budučnost; VREME SMRTI I RAZONODE, Predrag Lucić & Boris Dežulović: Hrvatski pravoslavni koloplet
More...
MIXER, Olga Manojlović Pintar: „Nikad nam nije bilo dobro u istoriji“; CEMENT, Dejan Ognjanović: Nema zemlje za starce; ŠTRAFTA, Adrijana Zaharijević: Šta to beše 8. mart; VREME SMRTI I RAZONODE, Tomislav Marković: Za slom spremni!; BULEVAR ZVEZDA, ĐURĐEVIĆ, dr Ratibor; BLOK BR. V, Lazar Bodroža & Tomislav Marković: Karta srpskog spasa (8)
More...
1. „Misliti partizanstvo“ by Srećko Pulig; 2. „Komunistički zločini“ by Nikola Vukobratović; 3. „Sjećanje na partizane“ by Gal Kirn; 4. „Partizanska umjetnost“ by Srećko Pulig; 5. „Partizani danas“ by Gal Kirn; 6. „Za “ovu“ Jugoslaviju“ by Ivana Momčilović; 7. „Tigrovi od papira“ by Primož Krašovec
More...
The results of the presidential elections in the Republic of Moldova, in which Maia Sandu obtain a definite victory over Igor Dodon, can be decisive for the future of the country and must be interpreted in the broader context of democratization of the post-Soviet space. The recent (post) electoral processes in Belarusor Kyrgyzstan, Georgia, or the Republic of Moldova, are all part of a third small wave of democratization that is sweeping the former Soviet republics. Against the background of these regional trends, a series of extant findings are emerging, findings which are related to three dimensions of the local political process: the voters; the political class; and the mandate of the new president.
More...
The presidential elections in the Republic of Moldova are barely over, and the first divergences between the future President of the Republic of Moldova, Maia Sandu – on one hand, and the Kremlin administration – on the other hand, are already foreshadowed. Some statements by Sandu regarding the presence of Russian military troops, illegally stationed on the left bank of the Dniester, and which statements in fact reiterated Chisinău's official stance on this matter, as it was known before the Ion Chicu government, disturbed Moscow and provoked its negative reaction.
More...
2014. je godina doista bogata obljetnicama – počevši, primjerice, s 2050 godina od vjenčanja Antonija i Kleopatre (i Pascal i Hegel su, poznato je, bili suglasni u tomu da bi svijet bio drukčiji da je „Kleopatrin nos bio kraći“, ali, zapravo, baš tada vjerojatno započinje mukotrpan proces osvještavanja egzistencije „svijeta“), pa sve do 20 godina otkako je „Pulp fiction“ doživio premijeru (kronologijski se između ovih godišnjica, uza sve ostale, može smjestiti još i 300 godina Bachove kantate „Mein Herze schwimmt im Blut“, 225 godina od početka Francuske revolucije, 125 godina od Heideggerova rođenja, 75 godina otkako je RCA započela sredovitim televizijskim programom, 60 godina od Brechtova „Kavkaskoga kruga kredom“, 40 godina od Nixonove ostavke…). Ipak, stogodišnjica Prvoga svjetskog rata kao da je progutala sve druge – vjerojatno i zbog općeproširene fiksacije na „okrugle“ brojke (a na jubilarne obljetnice naročito).
More...
Često zaboravljamo kako fašizam dejstvuje: kao čista i sjajna alternativa ovozemaljskim dužnostima svakodnevice, kao svetkovina potpuno iracionalnog protiv razuma i iskustva. Fašizam karakterišu oružani odredi koji ne liče na oružane odrede, ravnodušnost prema pravilima rata protiv naroda koji se smatraju inferiornima, veličanje „carstva“ posle otimanja teritorija.
More...
Zar smo opet u Hladnom ratu? Moja prijateljica koja u Njujorku predaje savremenu istoriju rekla je svojim studentima da mogu da zahvale svojoj vladi za posebnu uslugu, pošto im je upriličila takvu vrstu političke delatnosti o kojoj bi inače morali da uče iz knjiga i dokumenata. Nekim mojim američkim poznanicima koji su doživeli prvi Hladni rat se – kako mi kažu – od ove poslednje reprize povraća. Meni je sve to uglavnom novo. Nije da o tim stvarima ne znam ništa, samo mi je ta vrsta iskustva bila uskraćena. U pokojnoj Jugoslaviji smo Rusima – posle 1948. – prilazili sa opravdanom rezervom, ali političku propagandu SAD nismo uzimali za ozbiljno, koliko god inače konzumirali njihovu pop kulturu. Hladnoratovska retorika je bila pre svega materijal za viceve. Sada mi sve to nije nimalo smešno.
More...
U svom legendarnom filmu Dijamantska ruka (1969), Leonid Gajdaj je snimio mnogo scena koje su neminovno morale izazavatine zadovoljstvo sovjetske cenzure. Predviđajući to, Gajdaj je za finalnu scenu ove komedije snimio eksploziju nuklearne bombe namoru, scenu koja nikako nije bila povezana sa sadržajem filma i koja je i sama po sebi izgledala prilično apsurdno. A kada je nasednici komisije Državnog komiteta za kinematografiju (Госкино) došao red na njegov film, Gajdaj se opasno zainatio: bio je spreman da se odrekne bilo koje scene osim te, poslednje. Prepirka se produžila i nakon nekoliko dana teških razgovora, Gajdaj je na kraju ipak „popustio“. Sve ostale scene u filmu su ostale praktično nedirnute. Tu i tamo su poneku malo podkresali, ponegde malo izmenili tekst i to je bilo sve.
More...
U vezi sa otcepljenjem Krima od Ukrajine, aktualizovano je poređenje Krima i Kosova. Američka i evropska administracija, većina američkih i evropskih eksperata za međunarodno pravo, međunarodne nevladine organizacije i dve-tri lokalne organizacije za ljudska prava smatraju da se Krim i Kosovo ne mogu porediti.
More...
Nadmećući se za politički i ekonomski uticaj u Ukrajini, Rusija je posle bekstva Janukoviča iz Kijeva privremeno izgubila geopolitičko natezanje konopca sa EU i SAD. Međutim, taj već sada otvoreni sukob ne samo dva velika tržišta, EU i Evroazijskog saveza (koji sa Belorusijom i Kazahstanom razvija Rusija) već i dva politička koncepta, demokratskog i autoritarnog, može imati šire i dramatične posledice po Evropu. Pre svega u zoni tranzicionih država.
More...
Područje koje danas obuhvaća država Ukrajina najveće je stratište povijesti. U Prvom svjetskom ratu je tuda, u Galiciji, prolazila istočna fronta. Radnja “Hrvatskog boga Marsa” u kojem je Krleža ekspresivno opisao patnje Velikog rata zbiva se znatnim dijelom upravo u današnjoj Ukrajini. Ruska Februarska revolucija stvorila je 1917. u Ukrajini politički vakuum koji su ispunili oružani sukobi zapadnih intervencionista i “bijelih” s “crvenima”, što će potrajati do 1921. Do kraja 1918. u Ukrajini su bile i okupacijske snage carske Njemačke.
More...
Ovih dana i ja, kao i mnogi drugi, razmišljam o Ukrajini. Posebno o tome kako njima, građanima (sic!) Ukrajine, polazi za rukom nešto na čemu im mnogi građani Rusije zavide. Njima već danima uspeva da masovno i uporno brane svoje građansko dostojanstvo, potvrđuju svoju građanski odgovornost i svoju društvenu zrelost.
More...
Nedavno sam izlazeći iz Radio Eho Moskve, na prašnjavom trotoaru Novog Arbata naleteo na našeg poznatog međunarodnog analitičara.
More...
Vesti koje su najavile početak 2016. i koje su nas kao iz zasede zaskočile posle novogodišnjih praznika, za ekonomiju Rusije nisu nimalo ohrabrujuće. Svetske cene energenata, naših osnovnih izvoznih proizvoda, strmoglavo nastavljaju da padaju, a da se kraj tog procesa i dalje ne nazire. Berzanskim izveštajima o neverovatnoj ceni nafte koja se, evo, već spustila na samo 30 dolara za barel, poslednji događaji na tržištu gasa ne dodaju nimalo optimizma.
More...
Apsolutni svetski šampion je… ko? Da li je to neko ko je pretrčao sto metara apsolutno maksimalnom brzinom od 300.000 kilometara u sekundi? Ne. Možda čovek koji je ovu razdaljinu prevalio brže od svih ljudi u istoriji čovečanstva? Opet ne. Mi ne znamo kojom brzinom je trčao drevni afrički lovac loveći antilope. Šampion je onaj koji trči brže od svih današnjih učesnika u trci. I zato nemojmo upoređivati V. V. Putina sa Čerčilom ili Aleksandrom Makedonskim. Ali budući da je on taj koji danas suvereno niže jednu pobedu za drugom, Putin je među svojim savremenicima ubedljivo najistaknutiji političar današnjice.
More...
Dok sam posmatrao krovove kuća u našim gradovima, osvetljenih vatrom koja je trebalo da predstavlja odgovor SNS falange na udaranje u šerpe očajnika koji danima ne izlaze iz svojih zatvorskih ćelija, razmišljao sam na šta me ti gorući prizori podsećaju. I odmah mi je palo na pamet – na paljevinu Rajhstaga koja je, kao što je poznato, najavila dolazak nacista na vlast. Malo sam pročešljao Vikipediju i pronašao stvarno iznenađujući broj podudarnosti sa ovom revijom Vučićevih plamtećih poruka.
More...
