![A történelem használatáról](/api/image/getbookcoverimage?id=document_cover-page-image_482174.jpg)
We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Razmeđe koje će se ovdje obraditi tiče se smjene dvije imperije na prostoru Bosne i Hercegovine – otomanske i austrougarske. Naglasak će ipak biti na drugom segmentu s obzirom na obim i ciljeve knjige: ovdje se akcentuje određeni period ne težeći pri tom da se nivelišu drugi periodi s obzirom na složenost društvenog konteksta i uopće društvenog determinizma, a posebno ako imamo u vidu genealogiju okcidentalizma, orijentalizma i između njih ugniježđenog balkanizma. Kada govorimo o bh. ženi u periodu austrougarske uprave (bilo da govorimo o ženi kao takvoj, ženama kao posebnoj društvenoj grupi ili pak o ženama koje su se istakle u različitim domenima svoga rada ali i svakodnevice) ne možemo a da se ne osvrnemo na svojevrsni duh vremena na razmeđima različitih epoha.
More...
U tekstu „Feminističke kritike dihotomije javno/privatno“, Kerol Pejtmen (Carole Pateman) tvrdi da je razlikovanje i razdvajanje javne i privatne sfere središnja tema feminističkog pokreta. Možemo se složiti da, ako uopšte postoji jedna osnovna tema i problem za sve ono što čini feminizam, Pejtmen jeste u pravu: subordinacija žena u najtešnjoj je vezi s konstrukcijom podele na privatnu i javnu sferu, starom skoro koliko i antički polis. Preuzimamo ovaj njen stav kao polaznu tačku za raspravu o problemu odnosa javnog i privatnog u feminističkoj teoriji kako bismo pokušali da pokažemo u čemu je važnost i koje su posledice pomenute dihotomije. Iako problem odnosa javno/privatno, kako je koncipiran i artikulisan u mainstream političkoj filozofiji od Platona i Aristotela do savremenog doba, svakako prevazilazi okvire feminizma, ovaj tekst je primarno fokusiran na feminističke interpretacije problema i moguće strategije dekonstruisanja i rekonstruisanja pomenute dihotomije.
More...
To se pitanje feministkinjama često upućuje, kao da bi se jednom definicijom, jednim jednostavnim zahvatom, moglo obuhvatiti obilje praksi i široko teorijsko polje koje se otkriva u ovom pojmu. Feminizam – kao i mnogi drugi -IZMI – jeste pokret, ideologija, lično uverenje, mreža teorijskih pozicija, polazna tačka u razmatranju fenomena koji se više ni ne moraju ticati žena, pojmovni okvir, skup različitih (ponekad izrazito kreativnih, ponekad teskobno arhivarskih) aktivnosti čiji je cilj pospešenje položaja u kojem se žene danas nalaze, a neretko i pokušaj da se istorija pročita drugačije, da se iz njenog tkanja „izvuku“ neka nevidljiva mesta koja bi mogla da posluže kao putokaz za buduće prakse. Katkad se tokom tog „prečitavanja“ povesti potkrade i neka greška, slučajna ili namerna, katkad naučnost ustupi mesto mašti. Sve to ostaje uključeno u feminizme, što njih ne čini ništa manje „verodostojnim“.
More...