Pristup pojmu postmodernizma

Author(s): Hassan Ihab / Language(s): Serbian Issue: 297-298/1983

Muzika tišine koju sam dosegao u ovom delu, od Sada do Beketa, izražava kompleksnost jezika, kulture i svesti, kako u drugim, tako i u ovoj raspravi. Takva neobična muzika može da nam dočara iskustvo i instituciju postmodernizma, ali ne njegov pojam, njegovu definiciju. Možda ću uspeti, u ovom pogovoru, da se približim tom pojmu postavivši više pitanja. Počnimo sa najjasnijim: možemo li mi, uistinu, posmatrati, u zapadnom društvu uopšte, a u njegovim književnostima posebno, pojavu koja teži da se izdvoji od modernizma i da dobije ime? Ako je to moguće, da li privremeni naziv »postmodernizam« odgovara toj pojavi? Možemo li mi tada, ili da li bismo morali, istovremeno, da stvorimo izvesnu hronološku i tipološku shemu, koja bi odgovarala njegovim raznim pravcima i protivpravcima, njegovom umetničkom, društvenom i epištemološkom karakteru?

Pismo Thomasa Bernharda iz Dubrovnika

Author(s): Thomas Bernhard / Language(s): Bosnian Issue: 25/2017

Obećao sam Vam prilog za Vaš Ver Sacrum – pišete, "nešto o Ludwigu Wittgensteinu", i ta mi je misao već dva tjedna, dakle od dana mojega povratka iz Bruxellesa, u glavi – sad sam ponovno na putu – Ragusa, Beograd, Rim itd., a najveća mi je teškoća napisati nešto o Wittgensteinovoj filozofiji i ponajprije poeziji, jer je prema mojem viđenju kod Wittgensteina posrijedi potpunoma poetski mozak, filozofski MOZAK dakle, a ne filozof. Osjećam kao da bih morao pisati nešto (rečenice!) preko sebe sama, no to ne ide. To je stanje kulture i povijesti mozga koje se ne dade opisati. Pitanje nije: pišem li o Wittgensteinu. Pitanje jest: jesam li Wittgenstein ijednog časa, a da njega ili sebe ne razorim.

Željeti vlastitu slobodu

Author(s): Ljiljana Filipović / Language(s): Bosnian Issue: 25/2017

Jedva da poznajete sebe. Tu osobu s kojom ste danonoćno. Koja vas više nego itko drugi zna iznenaditi na načine koje nikada niste očekivali. Djelima za koja niste ni slutili da ćete ih napraviti. Ugodno. I zastrašujuće.

Transmisijska epopeja dehumanizacije

Author(s): Ivana Seletković / Language(s): Bosnian Issue: 24/2016

Sukobi, dehumanizacija prostora-vremena, detronizacija vrijednosti, nihilizam, nedostatak altruizma, govore o onome što Amin Maalouf problematizira u svojoj knjizi Poremećenost sveta kada se naše civilizacije iscrpe. Živimo u kaosu, očaju gdje "nevidljiva ruka" ili ruke upravlja/ju našim globalnim realnostima, u jednoj epohi u kojoj se svako oseća primoran da pobjedonosno maše razvijenom zastavom svojih pripadnosti, i da uzgred stavi na znanje svojim sagovornicima da je dobro video njihovu zastavu.

NA ATMEJDANU U SARAJEVU

Author(s): Ismet Bušatlić / Language(s): Bosnian Issue: 4/2000

Sarajevo je više puta stradavalo u požarima, ali nikada kao 7. rebiu-l-ahira 1109., tj. u utorak 13. oktobra 1697. godine, kada ga porobi i zapali princ Eugen Savojski sa svojih četrdeset hiljada vojnika. Tom prilikom izgorjele su i sve sarajevske medrese osim Gazi Husrev-begove, njihovi muderrisi izginuli ili se raselili, a vakufi opljačkani ili propali. Bio je to težak udarac sistemu islamskog obrazovanja od koga se neke institucije nikada nisu oporavile (Firuzbegova i Kemal-begova medresa, npr.)...

MUSLIMAN SA SVOJOM DJECOM (III)

Author(s): Muhammed Ali El-Hasimi / Language(s): Bosnian Issue: 3/2000

Savjestan roditelj musliman dobro pazi na svoju djecu. On zna šta oni čitaju i šta pišu, zna njihov hobi koji su sebi odabrali, i na koji ih je on sam usmjerio, nakon što je u njima otkrio sklonost za tom vrstom hobija, a da toga oni ni sami nisu bili svjesni.

MUSLIMAN SA SVOJOM DJECOM (II)

Author(s): Muhammed Ali El-Hasimi / Language(s): Bosnian Issue: 2/2000

Jedna od prioritetnih roditeljskih dužnosti je da svoju djecu obaspe samilošću, nježnošću i ljubavlju kako bi se razvijala duhovno zdrava, ispunjena povjerenjem, vedrinom i optimizmom. Samilost je jedno od temeljnih islamskih vrlina. Bila je posebno izražena i kod samog Resulullaha, s.a.v.s. Enes, r.a., tvrdi...

HANOVI NA „STAROJ TESTI“ U TOJŠIĆIMA

Author(s): Ekrem Sakić / Language(s): Bosnian Issue: 6/2013

Stara Testa je naziv puta kod današnjih Tojšića, a koji se počeo koristiti u zadnjim godinama osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Danas se kod starijih ljudi Tojšića i okolnih sela može čuti kako kažu “odoh na Staru Testu” ili ” sreo sam ga na Staroj Testi”. Time u stvari oni misle na prostor koji počinje od današnjeg mekteba u Handžićima i nekadašnje kovačnice pa dodanašnjeg tunela Čaklovići.

MAJDANI KAMENA PJEŠČARA - DUBRAVE I PAR SELO

Author(s): Salih Strašević / Language(s): Bosnian Issue: 6/2013

Područje koje se u tursko vrijeme nazivalo Muradija, zatim Gornja Mahala i Dubrave, prostire se na južnoj strani Ilinčice, na granici opština Tuzle i Živinica. Tu se nalazi hrastova šuma zvana Gaj. Jedan dio te šume naziva se Gajevac, u kome je sredinom devetnaestog vijeka sagrađena kuća obitelji Čajić, doseljenika iz centralne Bosne.

GRADINA IZMEĐU ZAGRAĐA I PAUČA KOD KLADNJA

Author(s): Namik Halilović / Language(s): Bosnian Issue: 5/2012

Općina Kladanj smještena je na samom jugu Tuzlanskog kantona. Sam grad Kladanj izgrađen je na obalama Drinjače, na mjestu gdje se Ujča uljeva u ovu rijeku. Prvi spomen Kladnja je u putopisima fra Marinića 1366. godine, a u Dubrovačkim arhivima pisani tragovi o Kladnju datiraju iz 1431. godine. U turskim izvorima spominje se 1469. g. kao trg Četvrtkovište.

KULTURNO–HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI TUZLANSKOG KANTONA KAO OSNOVA ZA RAZVOJ TURIZMA

Author(s): Salih Kulenović / Language(s): Bosnian Issue: 5/2012

Na prostoru Tuzlanskog kantona koji zahvata veći dio sjeveroistočne Bosne čija površina iznosi 2649 km2 nalazi se dosta kulturno-historijskih znamenitosti koji su dobra osnova za razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Na većinu turista koji žele zadovoljiti svoje kulturne potrebe pri odabiru destinacije i planiranju svoga turističkog putovanja veliki uticaj ima bogatstvo kulturno-historijskog naslijeđa, odnosno bogatstvo kulturno-historijskih resursa, njihova ljepota i znamenitost.

BIODIVERZITET GMIZAVACA GRAČANICE I OKOLINE

Author(s): Darvin Dobrnjić,Avdul Adrović / Language(s): Bosnian Issue: 5/2012

Osnovu svakog herpetološkog istraživanja faune nekog područja predstavljaupoznavanje populacija živih organizama tog područja i prikupljanje relevantnihpodataka o zastupljenosti pojedinih vrsta, njihovoj brojnosti i mogućeugroženosti.U našoj zemlji kao i u zemljama u okruženju malo je istraživanja gmizavaca.Od radov objavljenih u novije vrijeme mogu bismo izdvojiti radovi crnogorskihistraživaača Ćirović i Adžiablahović, 1993, Krčmara, i sur. (2007), koji iznosepodatke o nalazu vrste Dolichophis caspius u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

HAFIZI HUSIĆI IZ LIPOVICA KOD KALESIJE

Author(s): Mensur Husić / Language(s): Bosnian Issue: 3/2010

Mnoga mjesta na području sjeveroistočne Bosne poznata su poodređenim tradicijama koje su nepoznate široj javnosti. Brojne sociokulturne vrijednosti Bošnjaka još uvijek su daleko od javnosti, smirene na žutim, vremenom oronulim listovima. S obzirom na činjenicu da su za vrijeme otomanske vladavine djela i događaji zapisivani na orijentalnim jezicima, podrobnije informacije o kulturnim djelatnicima ili još nisu ugledale svjetlo dana ili su zauvijek uništene. Drugi razlog koji je producirao nedostatak informacija o kulturnim pregaocima je nepostojanje spisateljskog senzibiliteta kod našeg naroda.

MURATOVIĆI IZ BAŠIGOVACA

Author(s): Seudin Muratović / Language(s): Bosnian Issue: 3/2010

Porodica Muratović danas je druga po broju od ukupnog stanovništva naselja Bašigovci i, kao takva, čini znatan dio stanovništva ovog naselja. Dosadašnje proučavanje ove familije bilo je zanemareno, baš kao i većina ostalih porodica iz spomenutog naselja 310. Ovim radom želim dati doprinos u rasvjetljavanju njene prošlosti, broja domaćinstava, rodbinskih veza i drugog,kako bi se u narednom periodu moglo izvršiti sveobuhvatnije istraživanje familije Muratović.

POVIJEST FRANJEVAČKOG SAMOSTANA U TUZLI S POSEBNIM OSVRTOM NA IZGRADNJU KULTURNOG CENTRA „SVETI FRANJO“

Author(s): Nikola Čiča / Language(s): Bosnian Issue: 3/2010

Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini tokom svoje duge povijesti bilo je usko povezano s djelovanjem franjevačkog reda, koji je početkom 13.stoljeća utemeljio sv. Franjo iz Asiza. Na tlu Bosne franjevci su prisutni od 1291. godine, od kada kao duhovnici neprekidno djeluju sve do naših dana. Prvobitno su došli sa zadatkom da u okrilje katoličanstva vrate bosanske krstjane - pripadnike Crkve bosanske, poznate i pod imenima bogumila i patarena. Kasnije je djelatnost franjevaca, stjecajem povijesnih okolnosti, postala puno obuhvatnija nego što je to proizlazilo iz same naravi njihova poziva.

TURBE VEIS DEDE U TEOČAKU

Author(s): Edhem Omerović / Language(s): Bosnian Issue: 3/2010

Polazeći od potrebe objašnjenja značenja kod nas upotrijebljenog pojma “turbe”, za naše razumijevanje u kratkim crtama: “pojam označava naziv za mauzolej ili natkrivenu grobnicu.” Naime “turbe (tulbe), turbetunje arapska riječ koja znači grob, grobnica, groblje, mauzolej.

BRATELJEVIĆKA ILI DJEVOJAČKA PEĆINA (ZAŠTITA KULTURNO-HISTORIJSKOG I PRIRODNOG DOBRA)

Author(s): Munisa Kovačević / Language(s): Bosnian Issue: 3/2010

Brateljevićka pećina ili kako je u narodu još zovu i Djevojačka pećinase nalazi u selu Brateljevići, općina Kladanj, visoko iznad desne obale rječice Bukovica, pritoke rijeke Drinjače. Pećina je od Kladnja udaljena 6 kilometara sa veoma zanimljivim ulaznim dijelom visine 10 m, a širine 8 m.

Nad jednom postdejtonskom “utakmicom”: Nekultura – Kultura 14:0

Author(s): Zlatko Dukić / Language(s): Bosnian Issue: 28/2009

U sve neravnopravnijoj utakmici dva “tima” – Kulture i Nekulture – ova potonja odavno ubjedljivo vodi, uspijevajući svake izadejtonske godine zabiti po jedan efektan gol. Slabašna, anemična, zaboravljena i ustranu tisnuta Kultura ne uspijeva još postići ni počasni pogodak, što se svakodnevno vidi, bespomoćno prihvata i ne nudi ni nagovještaj želje (mogućnosti) da se tu nešto izmijeni. Naprotiv, dosad više nego ubjedljiv rezultat u korist Nekulture može biti samo još ubjedljiviji.

Bóg – mój bliski nieznajomy

Author(s): Weronika Sopala / Language(s): Polish Issue: 1/2017

Likovi zavičaja: Alija Gazibegović – primjer predanosti poslu i zadatku

Author(s): Omer Hamzić / Language(s): Bosnian Issue: 23/2007

Pripadao je generaciji Titovih omladinaca i nepokolebljivih boraca za neko novo, bolje, naprednije, ljudskije življenje na ovim prostorima, generaciji zanesenjaka i sanjara, koji su doživjeli da dosanjaju svoj san o slobodi i pravdi, koji su doživjeli da vide i osjete plodove svoje borbe i svog mukotrpnog rada i koji su, nažalost, doživjeli rušenje tih svojih ideala na najgori mogući način. Iako je bio svjestan da se to, nažalost nije moglo zaustaviti, Alija Gazibegović je, kao i mnogi drugi istinski sljedbenici Josipa Broza, do kraja ostao u njegovom stroju.